Na području županija s većinski hrvatskim stanovništvom danas počinje nova školska 2021./22. godina, dok su njihovi vršnjaci iz ostalih županija i Republike Srpske u školske klupe sjeli nekoliko dana prije, odnosno 1. rujna. Nakon ljetnog raspusta tisuće djece danas će ponovno vidjeti svoje prijatelje iz razreda, dok će prvašići tek krenuti u avanturu stjecanja novih poznanika i prijatelja, kao i znanja, piše Večernji list BiH.
Što sve moraju djeca i škole
Stresan je ovo dan, ponajviše za njih, ali i roditelje koji danas prvi put svoje šestogodišnjake ostavljaju ispred školskih vrata. Ipak, roditelje, nastavnike i profesore, ali i učenike najviše raduje činjenica da je, barem za sada, određeno da će se nastava u svim školama na području Federacije BiH odvijati redovito i sa svim učenicima u razredu, a školski sat trajat će 45 minuta. Naime, iako se epidemiološka situacija u ovom bh. entitetu posljednjih dana usložnjava, struka je odlučila kako je za sada najbolje da se nastava odvija redovito, naravno, uz pridržavanje svih ranije propisanih epidemioloških mjera. Hoće li to tako ostati i do kada, ovisit će o broju oboljelih. Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, temeljem zaključka Vlade FBiH svaka škola treba imati kreiran krizni plan u čijem će donošenju sudjelovati predstavnik Vijeća roditelja i imenovan operativni tim za praćenje provedbe kriznog plana. Obvezno je mjerenje temperature za sve koji ulaze u zgradu. Također je obvezno nošenje maski za sve osobe koje ulaze i kreću se unutar škole. Roditelji/skrbnici djece koja spadaju u rizične skupine ili djece koja žive s osobama iz rizičnih skupina ili starijim osobama rukovoditeljima odgojno-obrazovnih ustanova, ako žele da njihovo dijete pohađa nastavu na daljinu, trebaju dostaviti izjavu, a u roku od prva dva tjedna nastavnog procesa dostaviti obveznu liječničku dokumentaciju koja dokazuje razloge pohađanja nastave na daljinu, Škole su obvezne vršiti dezinfekciju objekta, podova, radnih površina, ruku i obuće svih osoba koje ulaze u zgradu. Odgojno-obrazovne ustanove dužne su na tjednoj razini dostavljati podatke o broju razreda u izolaciji, broju zaraženih učenika i nastavnog osoblja. Obvezna je uporaba platforme u korespondenciji nastavnika i učenika, osim u slučaju izričitog zahtjeva roditelja/skrbnika za korištenje neke druge vrste komunikacije. Ispitivanje i ocjenjivanje učenika koji pohađaju nastavu na daljinu vršit će se u školama. Iako djeluje komplicirano, sve ovo svim sudionicima nastavnog procesa, kao i roditeljima, prihvatljivije je od online nastave. Da online nastava nije najsretnije riješenje, pokazala su i brojna istraživanja provedena u zemlji i inozemstvu. Društvo pedagoga i psihologa Tuzlanske županije provelo je istraživanje na više od osam tisuća ispitanika koje je pokazalo kako stavovi roditelja, nastavnika i učenika o stečenom znanju u online nastavi nisu baš pozitivni. Na opasnosti i zamke online nastave, odnosno izolacije djece jednih od drugih, upozoravaju i psiholozi, a istraživanja pokazuju kako je takav način života doveo do povećanja broja djece kojoj se javljaju problemi s mentalnim zdravljem.
Manje djece
Početak školske godine uvijek iznova podsjeti i na problem sve manjeg broja školaraca. Kada je riječ o prvašićima u ZHŽ-u i HNŽ-u, sve zajedno ih u školu kreće manje od dvije tisuće. Smanjenje se bilježi i u ostalim županijama u Federaciji BiH. Analiza poznatog makroekonomista pokazala je kako je danas u odnosu na pokazatelje prije deset godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Demografi upozoravaju kako je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog prirasta u BiH te da je nužno donošenje demografskih mjera kako bi se povećao broj novorođene djece.•