Refleksije najdublje političke krize koja potresa BiH vidljive su u brojnim primjerima (ne)funkcioniranja tijela vlasti, svakodnevnim tenzijama, verbalnim prepucavanjima, pri čemu su tjedan iza nas obilježili sporni potezi Narodne skupštine RS-a koji su unijeli dodatni nemir i neizvjesnost. Svjedočili smo i odlukama koje se odnose na pravni status najviših dužnosnika Republike Srpske, poput određivanja jednomjesečnog pritvora Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, a koji su nedostupni Tužiteljstvu BiH, kao i naloga za provođenje. No, uzimajući u obzir specifično ustavno uređenje BiH, ostaje upitno što su idući koraci pravosudnih tijela na razini države, odnosno postoji li mogućnost raspisivanja središnje tjeralice i tko će je u konačnici realizirati.
Očekivanja
Međutim, scenarij u kojemu bi kadrovi SNSD-a nastavili rad u institucijama BiH nešto je čije smo naznake i mogućnosti razvoja ipak mogli vidjeti na marginama i u zakucima događaja koji su obilježili posljednje dane proteklog radnog tjedna, a koji je, kao što je poznato, donio niz aktivnosti tijela Republike Srpske, kulminacija čega je bila utvrđivanje nacrta novog Ustava RS-a koji bi donio brojne sporne stvari te u znatnoj mjeri degradirao ustavne nadležnosti države, ali i političku poziciju Hrvata i Bošnjaka. Naime, u jeku aktivnosti koje su se događale u Banjoj Luci, Gert Jan Koopman, glavni ravnatelj Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, razgovarao je o reformama i Planu rasta s ministrima Elmedinom Konakovićem, Edinom Fortom, ali i Srđanom Amidžićem, kadrom SNSD-a.
Staša Košarac, zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, pak u isto to vrijeme upućuje na kapacitet koji RS ima u institucijama BiH. Podsjeća i kako postoje različite insinuacije da će Srbi nešto blokirati ili napustiti institucije, ali je jasno poručio kako su svjesni kapaciteta koje Republika Srpska ima u institucijama BiH i traže svoje pravo da se kroz slovo Daytonskog sporazuma i Ustava, bez nametnutih reformi, tako i ponašaju. Iz ovoga bi se moglo iščitati kako scenarij u kojemu će predstavnici Srba napustiti državne institucije ipak gubi na svojoj vjerojatnosti, međutim, ipak treba biti oprezan i ne donositi preuranjene zaključke, a poglavito s obzirom na činjenicu da su političke tenzije dovedene do vrhunca, što stvara ozračje nepovjerenja.
I dok neizvjesnost postaje osnovno obilježje političke situacije, što bi, ako se zadrži, moglo dodatno odgurnuti BiH od reformskog puta, hrvatski politički predstavnici, za koje se često kaže kako su svojevrsno vezivno tkivo između Sarajeva i Banje Luke te stabilizirajući faktor, nastavljaju s aktivnostima koje za cilj imaju smirivanje stanja te pokušaj povratka predstavnika triju konstitutivnih naroda za jedan stol. Svjesni su hrvatski politički predstavnici kako će nastavak političke krize uzeti danak u mnogim procesima o čijem završetku izravno ovisi pozicija BiH na njezinu europskom putu, destabilizirati situaciju, a u konačnici dodatno urušiti i poziciju Hrvata koji upravo u europskim i euroatlantskim integracijskim procesima vide priliku za napredak države u kojoj će prava konstitutivnih naroda i ostalih građana biti trajno zaštićena, a budućnost BiH, kao države izrazitog multietničkog karaktera, osigurana. U smislu europskog puta ostalo je još nekoliko pitanja za riješiti kako bi zemlja počela pregovore, što bi zasigurno bio trenutak koji bi, ako ništa drugo, relaksirao odnose i unio neku novu energiju.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u intervjuu za Raport, uz ostalo, ističe kako se europska budućnost BiH ne smije prekinuti. Navodi kako je nedopustivo da se među građanima u BiH ponovno budi strah te uvjerava da će učiniti sve da osigura mir, stabilnost i sigurnost svih u Bosni i Hercegovini.
Najava sjednice
"Sad smo izgubili ovaj rok od ožujka, ne smijemo izgubiti ovaj od lipnja. Ostala su dva zakona i imenovanje pregovarača s EU-om, ostalo je puno stvari koje moramo dogovoriti i onda da vidimo kako napraviti procedure da to i provedemo", naglasio je Čović. I u Vijeću ministara Hrvati aktivno rade na pokušaju povratka fokusa na ono što spaja narode u BiH, a već za danas sazvana je sjednica VM BiH, i to nakon što je ona prošlotjedna otkazana zbog nedolaska ministara iz Republike Srpske. Na sjednici će biti i neka pitanja koja se posredno vežu uz europski put zemlje, poput Strategije za razvoj e-uprave u institucijama Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2025. do 2029. godine, kao i Strategije integriranog upravljanja granicom i Akcijskog plana provođenja Strategije za razdoblje od 2024. do 2029. godine, kao i nacrti čak šest zakona. Hoće li ova sjednica biti održana, ključno je pitanje o čijem odgovoru ovisi i procjena daljnjeg razvoja situacije u BiH - ili će država krenuti putem dijaloga i razgovora ili će blokade postati modus operandi, a dodatna nepoznanica je Parlamentarna skupština BiH, poglavito u svjetlu činjenice da se u Domu naroda uskoro raspravlja o smjenama SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.