Zašto ljudi odlaze iz BiH, koliko su zadovoljni životom i poslom u zemljama u koje su se odselili, pod kojim okolnostima bi se vratili u BiH, koliko novca šalju u BiH i zašto samo se neki od odgovora do kojih je došlo najnovije istraživanje Fondacije Friedrich Ebert BiH “Održivost migracija iz Bosne i Hercegovine”, piše Večernji list BiH.
Ostvaruju planove
Prije odlaska iz BiH čak 46,9% osoba bilo je zaposleno, 31,6% završilo fakultet, srednju školu 31,6% i osnovnu školu 16,9% ispitanika. Samo njih 27,1% bilo je u vrijeme iseljavanja u braku ili zajednici. Ovo ukazuje da se iz BiH iseljavalo i iseljava aktivno i radno sposobno stanovništvo koje ima već stečene kvalifikacije i znanja. Razlozi navedeni u odgovorima anketiranih iz dijaspore ukazuju na splet političkih, ekonomskih i socijalnih razloga za odlazak. Kao najčešći razlog odlaska njih 40 posto navelo je korupciju i nepotizam, slijede uvjeti rada u BiH (niske plaće, prava radnika, neredovite plaće), što je navelo 37,8 posto ispitanih, 36% ispitanika kao razlog odlaska navelo je ratna događanja 1990-ih, 31,9% navelo je bolju kvalitetu života, a 31% je otišlo zbog bolje budućnosti svoje djece. Politička neizvjesnost je razlog odlaska 30,7% osoba, a 30% je navelo nedostatak perspektive u BiH. Tek na 12. mjestu nalaze se egzistencijalni razlozi. Ispitanici su u zemljama boravka ostvarili kvalitetu života koja se ogleda kroz širok spektar materijalnih i nematerijalnih čimbenika. Ako se ovo stavi u kontekst čimbenika koji su utjecali na odlazak iz BiH, očito je da odlaskom iz BiH ispitanici ostvaruju uglavnom sve ono što nedostaje u BiH. Podaci jasno opravdavaju racionalnost odluke ispitanika za odlazak iz BiH, ali daju i jasan signal za državu da ozračje ne daje priliku za dugoročno održivi razvoj pojedinaca i obitelji. Čak 87,3% ispitanih navelo je kako u državi u kojoj sad živi ima dobar posao i veću plaću. Njih 79,7% posto kaže da ima bolji pristup javnim uslugama poput zdravstva, socijalne zaštite..., 74,7% ostvarilo je bolju mogućnost usavršavanja i napredovanja,
O povratku ne razmišljaju
U smislu materijalnog statusa u zemlji u kojoj žive, 71,3% smatra se prosječnim, a 34,1% iznad prosjeka zemlje, 3,6% smatra da je ispod prosjeka. Njih 96% smatra da je opća kvaliteta života djece u inozemstvu bolja nego u BiH. Odluke o odlasku gotovo bez izuzetka ocjenjuju se ispravnima, a također ispitanici preferiraju i trajni ostanak u zemlji u kojoj žive. Namjera povratka u BiH prije mirovine je izuzetno niska, dok je namjera povratka nakon umirovljenja uglavnom neutralna. Ako bi se vratili u BiH, ispitanici se uglavnom namjeravaju vratiti u mjesto odakle su se iselili. Na odluku o povratku u BiH dominantni su čimbenici koji se odnose na obiteljske razloge, nostalgiju i niže troškove života u BiH. Ispitanici imaju izrazito negativan stav prema povratku djece u domovinu - većina ispitanika, njih 79%, ne bi željela da se njihova djeca vrate u BiH, dok bi njih 21% to željelo.•