Projekt koordinatorica u Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) Elvira Mujkić ocijenila je da su državne institucije u BiH napravile određeni napredak u smislu proaktivne komunikacije s građanima, a samim tim i u smislu objave određenih setova podataka, dok je situacija na federalnom nivou drastično drugačija - institucije su u komunikaciji s građanima zatvorene, pogotovo u segmentu fiskalne transparentnosti, prenosi Fena.
To je izjavila povodom konferencije "Partnerstvom do otvorene vlasti u BiH" koju je danas u Sarajevu organizirao TIBiH, u suradnji s Fondacijom CPI - Centar za zastupanje građanskih interesa, Centrom za društvena istraživanja Analitika i Udruženjem građana (UG) "Zašto ne".
Konferencija je organizirana u okviru projekta "Podrška inicijativi za otvorenu vlast", koji financira vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a implementira Koalicija NVO, s ciljem promocije Partnerstva za otvorenu vlast i podrške bosanskohercegovačkim institucijama da bi ispunile obaveze preuzete članstvom u Partnerstvu.
Mujkić je istakla da politička podrška ovom procesu nedostaje na svakom nivou vlasti te da, iako su pojedinačne institucije na državnom nivou voljne za suradnju, otvaranje i napredak, pred njima, kao i pred institucijama na federalnom nivou, još stoji dosta rada.
Međutim, naglasila je kako je ipak došlo do promjene te da su državne institucije svjesne Partnerstva za otvorenu vlast i da se postavljaju standardi zdravog dijaloga i saradnje institucija vlasti i civilnog društva u cjelini.
- Samo transparentne i odgovorne vlasti mogu biti na usluzi svojim građanima - stava je Mujkić.
Kako je rekla, nalazi ovogodišnjih istraživanja o procjeni spremnosti institucija na federalnom nivou vlasti da prihvate Inicijativu u smislu otvorenih podataka, pokazali su da ove institucije nisu ni svjesne same Inicijative.
S tim u vezi, kazala je da neke od preporuka analize ukazuju da je potrebno jačati ulogu federalnih institucija u Inicijativi, kao i njihove kapacitete, te formirati centralnu jedinicu koja bi koordinirala proces otvaranja podataka u cijeloj zemlji.
Također, dodala je, neohodna je politička podrška cijelom procesu kao i rad na jačanju civilnog društva u cjelini kako bi prihvatili ovu priliku da na pravilan i društveno koristan način iskoriste setove otvorenih podataka.
Damir Damjanović iz UG "Zašto ne" pojasnio je da su u okviru projekta implementirali platfomu "Javna rasprava" u Tuzlanske županije (TŽ), a na kojoj građani mogu komunicirati s poslanicima iz Skupštine TŽ-e o zakonima koji se u tom trenutku nalaze u proceduri u Skupštini.
Odlučili su se za ovu platofrmu jer je legislativni proces zatvoren za građane koji nemaju mogućnosti da utiču na tekstove zakona, a platformu su ranije implementirali na entitetskom i državnom nivou, kada je pokazala dobre rezultate.
Dodao je da platforma postoji već mjesec dana, i da već 11 od 35 zastupnika, redovno komunicira s građanima te da je tim UG "Zašto ne" već pripremio ispravke i sugestije građana u pogledu jednog zakona.
Portparolka Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić kazala je da RAK pridaje veliki značaj proaktivnoj transparentnosti te da smatraju da su komunikacija i dostupnost informacija javnosti od primarne važnosti.
Izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je RAK jedna od institucija koje imaju veći stupanj proaktivne transparentnosti, dodajući da uvijek postoji prostor za poboljšanje.
Istakla je da RAK još nije prisutan na društvenim mreža te da je jedan od osnovnih razloga nedostatak resursa, kao i da se nadaju da će to uspjeti promijeniti.
Dodala je kako je još jedan element važan u proaktivnoj transparentnosti, a to je vidljivost proračuna te da, iako su u tom pogledu uradili dosta, poboljšanje je uvijek moguće.