Hercegovci su se, uglavnom, maslinarstvom počeli baviti vođeni izrekom da je "maslina majka, a loza žena", što bi značilo da je oko masline potrebno malo posla, dok se lozi, kao i ženama, mora ugađati, piše Večernji list BiH. Neki su se razočarali, dok drugi, poput Ive Matića iz Grabovina pokraj Čapljine, traže izlaz: - Mi smo se u Hercegovini usredotočili na oblicu, ali ona ne daje plod svake godine, nego u prosjeku svake treće. Za razliku od oblice, imamo istarske, pa i talijanske sorte koje treba više saditi, tvrdi Matić. Posjet uljari u Tasovčićima bio je dovoljan za ocjenu kako je razdoblje maslinarstva zahvatilo cijelu Hercegovinu: - U Trebinju je odlično podneblje za maslinu, nema bolesti. Gotovo ispred svake kuće ima bar jedno stablo masline. Ljudi čak i uz pločnike pokraj kuće znaju posaditi po koje stablo masline, ističe Trebinjac Budimir.
Puno posla
Sudeći po iskustvu Martina Pažina iz Prenja kod Stoca, najveća zabluda hercegovačkih maslinara koji su prije petnaestak godina počeli podizati nasade bila je upravo u predodžbi da je to manje zahtjevna kultura. - Praksa je pokazala kako i na većim nadmorskim visinama masline dobro uspijevaju. Unatoč stereotipima, maslina ipak traži vodu. Što se tiče izbora sortimenta, treba znati kako je oblica izrazito osjetljiva na oprašivanje. Ove godine problem je bio što se ljudi nisu držali struke. U vrijeme oprašivanja masline obvezno treba folijarno prskati borom i kalijem čim se otvore prvi cvjetovi. Ljudi kažu da nisu štitili maslinu, nisu pravili temeljnu, ni dopunsku gnojidbu, nisu obraćali pozornost u vrijeme cvjetanja... Bojim se da je razlog slabog uroda baš u tome. Imam manji nasad breskve i kad sagledam zaštitu, gnojidbu, rezidbu, tri puta je više posla oko maslina ako ćete joj dati ono što struka nalaže, ističe Pažin.
Da masline mogu dati plodove i u slabije rodnoj godini, pokazuje primjer ovoga maslinara koji je s 211 stabala starih četiri i osam godina ubrao blizu dvije tone maslina. Odlični su bili i randmani, čak do 14,58%. Od Roberta Jakiše, djelatnika uljare čapljinske tvrtke Granum, doznajemo kako su tijekom prerade obarani teško dostižni rekordi, a najizdašnije su bile masline proizvođača iz Broćanca kod Neuma, koje su dale čak 15,5 posto ulja. Zbrajajući nakon katastrofalne 2014. upravo završenu sezonu prerade, Slavko Ramljak, maslinar i vlasnik uljare, kaže:
Sezona općenito nije dobra
- Sezona je općenito loša. Toliko je maslina posađeno i da su rodile kao prije 2 godine, muku bismo mučili s preradom. Lijepa jesen je donekle popravila stvari, ali općenito je urod bio slab. Svi maslinari ističu da nema problema s prodajom ulja. Martin Pažin kaže kako je sve ulje unaprijed prodao, uglavnom u Trebinje. Trenutačno je potražnja takva da je ni dvaput veća proizvodnja ne bi mogla pokriti. Upravo u tome sugovornici vide i razlog za nastavak sadnje maslina. Inače, cijena je 20 do 30 KM po litri.