U vremenu kada životni troškovi neprestano rastu, a za potrošačku košaricu potrebno je izdvojiti gotovo 3000 KM mjesečno, Bosna i Hercegovina svjedoči zabrinjavajućem trendu, građani sve više novca troše na klađenje. Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini najmanje 50.000 patoloških kockara, a ta ovisnost, koja najčešće počinje iz znatiželje, u posljednje vrijeme sve češće pogađa i djecu i žene.
50.000 patoloških kockara
- Prema procjeni koja je utemeljena na parametrima koji se inače koriste svugdje u svijetu, dakle, broj stanovnika na određenom području, broj uplatnih mjesta, u Bosni i Hercegovini je minimalno 50.000 patoloških kockara - rekao je ranije u razgovoru za Fenu Marko Romić, specijalist traumatske psihologije i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki "KLOK". Kako kaže, broj ovisnika o kockanju stalno se povećava, barem na temelju onoga što on može vidjeti u praksi radeći svakodnevno s patološkim kockarima i članovima njihovih obitelji. - Uz to, povećava se i broj onih koji traže pomoć, a ljudi kockaju iz više razloga. U taj se svijet najčešće ulazi iz puke radoznalosti, a nakon nekog vremena dolazi do gomilanja dugova. Potom slijedi pokušaj vraćanja dugova, dok se u posljednjoj fazi kocka zato što se mora kockati - napominje Romić koji također upozorava i na porast broja maloljetnih kockara. Dječaci počinju kockati već u šestom razredu osnovne škole, a djevojčice nešto kasnije.
- Još uvijek ne govorimo o kockanju kao o problemu koji to zaista jest. Prema nekim procjenama, u Bosni i Hercegovini više od 500 tisuća osoba svakodnevno posjeti kladionice i kocka, a od tog je broja oko 50 tisuća patoloških kockara. To znači da je riječ o osobama koje su razvile ovisnost o kocki - kaže Sanela Pekić iz Udruge za prevenciju ovisnosti "NARKO-NE" Sarajevo. Nažalost, djeci se na svakom koraku nude reklame na kojima se kockanje prikazuje kao nešto što je sasvim normalno te da je to put kojim se mogu riješiti svi materijalni problemi. Tako je najmlađa osoba koja je bila kod Romića na liječenju imala samo 16 godina. Žene u BiH imaju sve više problema s kockanjem. Na liječenju od ovisnosti najmlađa je bila studentica stara oko 20 godina, dok je najstarija žena s tim problemom imala 80 godina.
Ovisnost nema granica
Najnoviji podaci iz Brazila pokazuju da kockanje kao navika i ovisnost nema granice. Studija Brazilskog društva za maloprodaju i potrošnju (SBVC) pokazuje da je 23% kockara prestalo kupovati odjeću, 19% je prestalo kupovati na tržnici, a 11% nije trošilo na zdravlje i lijekove. Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ovisnost o kockanju kao mentalni poremećaj koji karakterizira nekontrolirana želja da se nastavi s kockanjem, bez obzira na ekonomske posljedice za nečiji proračun. Više od 60% stanovnika ove zemlje koji su se kladili na utakmicu ili sportsku igru izgubilo je novac. Kako bi spriječila da njezini stanovnici postanu ovisnici o sportskom klađenju i online igricama, ali i napunila proračun porezima koje kladionice moraju platiti državi, po osnovi ostvarenih prihoda, krajem prosinca prošle godine Brazil je donio zakon koji predviđa oporezivanje kladioničarskih kompanija, ali ostalima ostaje donijeti niz uredbi kako bi cijeli zakon postao primjenjiv u praksi. Vlada planira tim poduzećima dati rok do kraja godine da reguliraju tu oblast. Popularna igra Tigrinho uskoro bi mogla biti regulirana s mnogim drugima. Prema podacima Ministarstva financija, očekivani priljev novca od poreza ove godine iznosit će oko milijardu i 970 milijuna eura. Tijekom prošle godine kladionice u toj zemlji ostvarile su prihod od 120 milijardi brazilskih reala, što je blizu 20 milijardi eura i predstavlja povećanje od čak 71% u odnosu na 2020. Ovaj enormni profit, koji je posljedica poražavajuće statistike da je oko dva milijuna Brazilaca ovisno o klađenju i online igricama te da je ova zemlja treća u svijetu, iza Amerike i Engleske, po potrošnji na klađenje, privukao je pozornost službenih institucija koje su odlučile to na kraju zaustaviti, ali i popuniti državnu blagajnu. Kada je riječ o centru za tretman bolesti ovisnosti kod maloljetnika, potreba za njima posebno je izražena u TŽ-u. Naime, ta regija najpogođenija je kockanjem, a ova ovisnost posebno je izražena kod mladih. Srednjoškolci, umjesto na užinu, džeparac troše na tu pošast. S Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli ranije su upozorili da je okvirno 70% mladih barem jednom u životu igralo igre na sreću, a od toga je 8% onih koji su već razvili patološke kockarske probleme.
Ovisnost, koja najčešće počinje iz znatiželje, sve češće pogađa i djecu i žene