Samo dan nakon što je BiH podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, poslovično precizni predstavnici Europske komisije započeli su prve razgovore s vlastima BiH u Sarajevu, piše Večernji list BiH. Naime, predstavnici Europske komisije i vlasti Bosne i Hercegovine su otvorili pregovore o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma kojega BiH ima s Unijom kako bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku kao njezinu punopravnu članicu, a već na početku postalo je jasno kako će ti razgovori biti “tvrdi” te kako bi mogli dugo potrajati. O ishodu ovih razgovora ovisit će hoće li Vijeće EU-a prihvatiti zahtjev za članstvo BiH i potvrditi ga kao vjerodostojno.
Teško do kompromisa
“Nemoguće je predvidjeti koliko će pregovori trajati”, kazao je novinarima šef pregovaračkog tima Vijeća ministara BiH Hamdo Tinjak. Dodao je kako je pregovaračka pozicija BiH jasno definirana odlukama Vijeća ministara BiH te kako se svodi na potrebu za postupnom prilagodbom privremenog trgovinskog sporazuma s ciljem zaštite domaće poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. “Mi prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju moramo otvoriti te pregovore. Mi imamo činjenicu da je Hrvatska ušla u EU i zbog te činjenice moramo otvoriti te pregovore i, naravno, zbog našeg europskog puta i prijave”, naveo je Tinjak. Prema njegovim riječima, stavovi BiH i Europske komisije se razlikuju, međutim, to i jest suština pregovora. “Mi moramo pokušati uvjeriti drugu stranu kako bi prihvatila ono što mi tražimo. Ne možemo očekivati da prihvate sto posto, niti oni mogu očekivati da mi sve njihovo prihvatimo, ali to je suština pregovora, da pregovaramo i da vidimo gdje ćemo se naći. Vjerujem da postoji mogućnost da EK prihvati naše najvažnije zahtjeve”, rekao je Tinjak. Vlasti u BiH strahuju kako bi bescarinski uvoz takvih proizvoda, prije svega iz Hrvatske, ugrozio domaće poljoprivrednike jer oni nemaju poticaje kakve daje Hrvatska pa bi njihovi proizvodi automatski postali skuplji od uvoznih. No, s takvim uvjetima suočile su se sve zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, odnosno Sloveniju koja je prija svih drugih zemalja regije ušla u članstvo. Te zemlje su morale prilagoditi svoj odnos s ostalim članicama EU, prihvatiti pravila igre koja ih stavljaju u nepovoljniji položaj, odnosno otvaraju tržištu Europske unije. Prema dostupnim informacijama, vlasti BiH žele da se postupno prilagođava trgovinski dio SSP-a te uvedu određene kompenzacijske mjere koje se tiču izvoza BiH u EU i omogućavanja izvoza pilećeg mesa. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u ponedjeljak je kazao kako će se inzistirati da tržište EU bude otvoreno za bescarinski uvoz iz BiH i to proizvoda poput šećera, vina, ribe te svježeg voća i povrća. Predstavnici vlade Republike Srpske, koji su dio jedinstvenog bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima, pregovore su napustili već na samom početku sarajevskog sastanka.
Slom poljoprivrede
Iz vlade RS-a objavili su priopćenje u kojemu stoji ocjena kako su zahtjevi EU u odnosu na bescarinske trgovinske donose s BiH “iznimno nepovoljni” te su stoga za njih neprihvatljivi. Članovi izaslanstva Europske komisije nisu željeli komentirati otvaranje pregovora, ističući kako to nije praksa sve dok oni traju. Privremeni trgovinski sporazuma BiH i EU sastavni je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je potpisan još 2008. godine. S obzirom da je pet godina nakon toga Hrvatska postala članicom EU, i ona je stekla pravo bescarinskog izvoza svojih roba na tržište BiH poput ostalih država-članica Unije. Vlasti BiH gotovo dvije i pol godine odbijale su pristati na otvaranje pregovora o prilagodbi, no Europska komisija je rješavanjem tog pitanja uvjetovala svaki daljnji napredak BiH na putu k članstvu u Uniji. O prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma izravno ovisi hoće li i kada EU razmatrati zahtjev BiH za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU, koji je podnesen dan prije.