U EU razumiju da su bh. Hrvati majorizirani

Na riječi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića izgovorene na summitu Europske unije u Bruxellesu malo je tko ostao imun, a jasna potpora stigla je od nekoliko važnih administracija, pa i samoga središta Europske komisije koja razumije kakav negativni potencijal sa sobom nosi nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva, te oštre reakcije velikog broja hrvatskih institucija koje su ga odreda proglasile nepoželjnom osobom, ali i jasnom porukom vrha Katoličke crkve kako se sadašnjim zakonima ozakonjuje političko nasilje nad najmalobrojnijim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu zemlje. 
“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo. Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i, zanimljivo, španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković. Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana Predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasovali za dosadašnjeg člana Predsjedništva.

Mogherini dobila zadaću

“Objasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković. Plenković se nakon summita bilateralno sastao s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Na koncu tih razgovora usuglašeno je kako će se o BiH nastaviti skrbiti osobno Federica Mogherini, a to pak može sugerirati i kao novi poticaj za posredovanje oko izmjena Izbornog zakona. Kako se moglo i pretpostaviti, na takav Plenkovićev istup u BiH su stigla posve suprotstavljena reagiranja. Tako je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić optužio predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH. U pisanoj izjavi koja je iz Vijeća ministara BiH dostavljena medijima Zvizdić, koji dužnost obnaša u tehničkom mandatu do uspostave nove izvršne vlasti na temelju rezultata provedenih 7. listopada, upozorio je kako nedavne istupe premijera Plenkovića u tijelima Europske unije, kao i tijekom njegovih bilateralnih susreta, vidi kao “pokušaj uspostave paternalističkog ponašanja” prema Bosni i Hercegovini. 
“Siguran sam da Plenković zna da su, sukladno odredbama Ustava BiH, Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednakopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju BiH te da u bilo kojoj instituciji na razini BiH: Predsjedništvu BiH, Parlamentu BiH i Vijeću ministara BiH ne može, zbog brojnih mehanizama zaštite, biti donesena ni jedna odluka protivno demokratskoj volji izabranih ili imenovanih predstavnika bilo kojeg naroda”, izjavio je Zvizdić. Odgovorio mu je osobno Plenković tvrdeći da su Bošnjaci preglasali Hrvate te izabrali Komšića za člana državnog vrha BiH, kao i da to nije izbor ovdašnjih Hrvata.

Posve suprotno

Nije dugo trebalo čekati na stav njegova zamjenika i ministra financija i riznice Vjekoslava Bevande. “Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu štititi odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu. Kako se doznaje, o BiH će se voditi razgovori i sljedećih tjedana i mjeseci i u drugim međunarodnim adresama koje su također zabrinute zbog raspleta koji se događa u BiH te prijeti daljoj destabilizaciji prilika u zemlji, a time i stabilnosti zemalja Europske unije. •