Biomedicinski potpomognuta oplodnja nakon smrti bračnog partnera diskutabilna je tema koja se u posljednje vrijeme provlači i u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH.
Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH dostavila je nedavno Vladi FBiH, Parlamentu FBiH i Federalnom ministarstvu zdravstva preporuku kojom se, između ostalog, traži da se poduzmu odgovarajuće aktivnosti na razmatranju i pokretanju inicijative za izmjenu i usklađivanje postojeće zakonske regulative u oblasti biomedicinski potpomognute oplodnje nakon smrti bračnog partnera, odnosno Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, sa suvremenim trendovima u oblasti reproduktivnih prava zasnovanih na mogućnosti umjetne oplodnje nakon smrti bračnog partnera.
Većinom nedopuštena
Iz Vlade FBiH ističu kako je postmortalna oplodnja dopuštena u manjem broju zemalja Europe i ostatka svijeta, i to s nejednakim pravnim učincima, dok je u većini drugih zemalja ili izričito zabranjena ili uopće nije pravno uređena. S obzirom na složenost i osjetljivost pravnih pitanja koja otvara primjena postupaka postmortalne oplodnje, zakonodavna tijela na razini država još se uvijek ne upuštaju lako u njihovo reguliranje, a kada to i čine, pristup im je različit.
U većini je država na tlu Europe ova metoda biomedicinski potpomognute oplodnje nedopuštena ili uopće nije zakonski normirana. Samo u manjem broju država precizno su propisani uvjeti pod kojima ju je moguće primijeniti, istaknuli su iz Vlade FBiH. Među zemljama koje dopuštaju postmortalnu oplodnju pod određenim uvjetima su Španjolska, Velika Britanija, Belgija, Grčka, Sjeverna Makedonija i Nizozemska. Uvjeti u navedenim zemljama postavljeni su različito. Tako se kao uvjet nalazi obveza pribavljanja pristanka osobe kako za postmortalno korištenje gameta ili od njih stvorenih preembrija, kao i za uspostavljanje budućeg roditeljskog odnosa između te osobe i djeteta, zatim da oplodnja bude izvedena maksimalno 12 mjeseci nakon smrti osobe.
Izmjena brojnih zakona
Također, nedopušteno je utvrđivanje očinstva i uspostavljanje bilo kakve pravne veze između muškarca i djeteta začetog medicinski potpomognutom oplodnjom, dijete začeto postmortem ne može ostvariti pravo nasljeđivanja svojih bioloških roditelja i sl. Kada je riječ o zemljama koje ne dopuštaju postmortalnu oplodnju, tu su Njemačka, Švicarska, Slovenija, Francuska i Portugal. Od zemalja u okružju Srbija je donošenjem novog Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji otklonila dvojbe izazvane nepreciznošću ranijeg zakonskog rješenja i svrstala se u zemlje koje je ne dopuštaju.
- Uvažavajući postojeći pravni okvir u Federaciji BiH, napuštanje tradicionalnog koncepta obitelji i roditeljstva traži bitne izmjene Obiteljskog zakona FBiH, inoviranje propisa o nasljednom pravu, propisa o socijalnoj zaštiti i prava iz te oblasti, propisa o matičnim knjigama te izmjene propisa o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, kao i posljedično drugih propisa. Izmjene ovakvog obujma zahtijevaju iznimno široke javne debate kako bi se postigao konsenzus o uređenju krucijalnog pitanja, a to je status djeteta rođenog postmortem pomoću postupka biomedicinski potpomognute oplodnje, pri čemu najbolji interes tog djeteta mora biti presudan u definiranju novih pravnih rješenja - naglasili su iz Vlade Federacije BiH te zaključili kako bi se u slučaju prihvaćanja inicijative Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH moralo ići u izmjenu brojnih zakona i propisa koji su trenutačno na snazi u ovom entitetu.