U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje.
Kontrole bolovanja
Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga, navode hrvatski mediji.
Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu zaposlenika, Zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanje bez medicinskih razloga. Kad se ti podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019., onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenata više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više ili za čak 155 posto kontroliranih.
Poštapalica "Ako Bog da zdravlja, odoh ja na bolovanje" dobro je poznata i radnicima u BiH. Na problem zloupotrebe bolovanja poslodavci u BiH ukazuju već godinama, a u FBiH se otišlo i korak dalje te je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je održana polovinom 2022., usvojen nacrt izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim se broj dana bolovanja skraćuje s 42 na 15 o trošku poslodavca, nakon čega bi Zavod zdravstvenog osiguranja preuzeo isplatu naknada radnicima. Da bi ove zakonske odredbe stupile na snagu, iste treba usvojiti i Dom narod. U FBiH je gotovo 13 posto radnika svaki dan na bolovanju, dok je prosječan broj u državama Europske unije 3,5 posto, podatak je koji su nedavno iznijeli iz Udruge poslodavaca FBiH pozivajući se na statistike županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović istaknuo je da je europski prosjek bolovanja šest i pol dana godišnje, dok je taj prosjek u Sarajevskoj županiji 22 dana godišnje, za što poslodavci smatraju da predstavlja zloupotrebu sustava. Mladen Pandurević, predstavnik Udruge poslodavaca FBiH, nedavno je iznio podatak kako samo u FBiH postoji mogućnost da se danas zaposlite, sutra odete na bolovanje i 40 godina budete na bolovanju.
- Prema podacima koje smo dobili, ljudi su po 5-6 godina na bolovanju - istaknuo je. Unatoč navedenom, podijeljena su mišljenja o tome treba li Dom naroda potvrditi ono što je Zastupnički dom izglasao.
Prosjek u Europi
Iz Udruge poslodavaca FBiH smatraju da predložene izmjene zakona ne bi oštetile radnike na bolovanju, već one radnike koji su na lažnim bolovanjima, a i liječnici koji otvaraju ta bolovanja morali bi više obratiti pozornost jer bi u tom slučaju bolovanje nakon 15 dana plaćao Zavod zdravstvenog osiguranja, iz kojeg se isplaćuju i plaće zaposlenima u zdravstvu. Drugi pak smatraju kako postoje drugi načini da se spriječe zloupotrebe bolovanja. Savez samostalnih sindikata BiH ne podržava novi zakon jer, prema njegovu mišljenju, nije pravično riješeno pitanje otvaranja bolovanja kod radnika.
- Usvajanje prijedloga da troškovi bolovanja u slučaju ozljede na radu padaju na teret zdravstvenog osiguranja, a ne poslodavca, u značajnoj mjeri demotiviralo bi poslodavce da vode računa o uvjetima rada i ulažu u zaštitu na radu u cilju preveniranja ozljeda i oboljenja - smatraju. Tvrde kako su svjesni primjera zloupotrebe bolovanja od osiguranika, ali se takve radnje mogu riješiti boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama. Protiv su smanjenja broja dana koje radnici u BiH provedu na bolovanju jer pravo na bolovanje od 42 dana imaju radnici, kako navode, u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i oko toga nitko ne pravi "poseban problem", kažu iz Sindikata.