Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma iz 2013. godine, procjenjuje se da samo na području FBiH ima više od 3000 divljih deponija, piše Večernji list BiH. Ali, taj broj je višestruko veći, jer se na selima također nalazi mnoštvo njih, a najčešće se ne nalaze ni u jednoj evidenciji. Veliki broj divljih deponija različitih otpada u Federaciji BiH ugrožava okoliš i utječe na zdravlje ljudi.
Razne vrste otpada
Na uređenim se uglavnom odlažu sve vrste otpada iz kućanstva (komunalni otpad), a pored toga, na gradskim smetlištima ili djelomice uređenim i divljim deponijima završavaju sve vrste otpada organskog i neorganskog podrijetla iz kućanstava, ugostiteljskih objekata, krupni komadi namještaja i kućanskih uređaja, građevinski materijal, razni industrijski otpad i otpad životinjskog podrijetla (leševi uginulih i ubijenih životinja), plastika, staklo, medicinski otpad, zemljani iskopi.
Opasnost za zdravlje
Divlji deponiji su potencijalni zagađivači zraka, vode, na što je upozoreno i u izvješću o stanju zdravlja stanovništva u FBiH i zemlje. Divlja odlagališta koja prvobitno imaju vizualno loš efekt mogu na više načina ugroziti zdravlje ljudi koji preturaju po takvim odlagalištima ili okolnog stanovništva.
Ti divlji deponiji se redovito zapale, a dim koji potječe od otpada koji gori vrlo vjerojatno sadrži otrovne tvari, štetne za zdravlje stanovništva. Zdravstveni i sigurnosni rizik tiče se mogućeg širenja bolesti i infekcija zbog prisutnosti mogućih prijenosnika zaraze (muhe, glodavci, ptice, druge životinje,...) na divljem odlagalištu. Mogući zdravstveni rizik za ljude je znatan, posebno kod stanovništva koje žive u blizini ovakvih deponija, i to zbog moguće kontaminacije vode, zraka i hrane.•