Žitelji Bosne i Hercegovine, suočeni s različitim svakodnevnim, ali i dugoročnim izazovima, od tekuće potrošnje do vlastitih investicija i nepredviđenih izdataka, često za podmirenje istih koriste kreditno zaduživanje, a da je tome tako, svjedoči i činjenica da se već dulje vrijeme bilježi konstantan porast iznosa kredita kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini -konkretno, rast je u posljednjih godinu dana na razini od nešto više od milijardu maraka, piše Večernji list BiH.
Mjesečna razina
Posljednji podaci Centralne banke BiH govore kako su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju svibnja 2024. godine iznosili 24,53 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 milijuna KM. Kreditni rast registriran je na mjesečnoj razini kod sektora stanovništva za 129,7 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 109,2 milijuna KM, kod vladinih institucija za 19 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 milijuna KM. Smanjenje kreditnog rasta zabilježeno je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 0,3 milijuna KM.
Kada se pogleda stanje na kraju svibnja i usporedi sa situacijom na kraju svibnja prošle godine, krediti su porasli za 2,11 milijardi, a od toga broja najveći iznos se odnosi na sektor stanovništva kod kojega je zabilježen rast od 1,02 milijarde KM. Slijede privatna poduzeća s rastom kredita od 956,5 milijuna KM, vladine institucije s rastom od 55,6 milijuna KM, nefinancijska javna poduzeća s porastom kredita od 4,5 milijuna KM, a rast je zabilježen i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milijuna. U smislu strukture kredita i njihove raspodjele, najveće zaduženje imaju stanovnici BiH s iznosom od 12 milijardi i 268 milijuna maraka, a slijede privatna poduzeća s kreditnim zaduženjem od 10 milijardi i 304 milijuna maraka. U kontekstu vladinih institucija iznos kredit na kraju svibnja bio je milijardu i 125 milijuna maraka, dok su javna poduzeća kreditno zadužena u iznosu od 579,4 milijuna maraka. Krediti ostalim domaćim sektorima iznose 255,6 milijuna maraka. Porast kreditnog zaduženja stanovništva valja gledati kroz prizmu dvaju kutova - prvi se odnosi na tekuće obveze, visoke troškove života te i dalje visoke razine inflatornih pritisaka koji zajedno uvjetuju potrebu zaduženja za različite namjene, uključujući i neke tekuće troškove. Istodobno, analitičari ostavljaju mogućnost da dio kreditnog rasta treba pripisati i određenim investicijskim zahvatima. A to osobito vrijedi za privatna poduzeća kod kojih kreditno zaduženje u znatnom broju slučajeva znači potrebu za lakšim financijskim podmirivanjem troškova proširenja obujma poslova.
Depoziti
Na drugoj strani financijske vage, onoj depozitnoj, vidljivo je kako građani, poduzeća i institucije imaju iznimno visoko povjerenje u domaći bankarski sektor, a ilustrativan primjer koji potvrđuje navedeni zaključak odnosi se na podatak kako je u godinu dana štednja svih domaćih sektora u bankama porasla za više od dvije milijarde maraka, točnije 2,15 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM, kod privatnih poduzeća za 897,7 milijuna KM, kod nefinancijskih javnih poduzeća za 56,5 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 18,7 milijuna KM. U domaćim bankama najveći iznos novca drže stanovnici zemlje, i to 16,5 milijardi maraka, a nakon toga slijede privatna poduzeća s iznosom depozita od 7 milijardi i 229 milijuna maraka. Na trećem mjestu su vladine institucije koje u bankama drže 4 milijarde i 253 milijuna maraka, dok je iznos depozita javnih poduzeća nešto viši od dvije milijarde KM. Istodobno, depoziti ostalih domaćih sektora iznosili su milijardu i 855 milijuna maraka. •