“U Srbiji se teško živi, takvih nas je sigurno 90 posto. Čini nam se kako je mnogo lakše ovdje u Bosni i Hercegovini” - tvrde turisti iz Srbije koji su u posjetu BiH. Je li to uistinu tako ili je to samo ona “u tuđem dvorištu trava je uvijek zelenija”, pokušali smo utvrditi analizirajući plaće, mirovine, odnos zaposlenih i nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali i Hrvatskoj, piše Večernji list BiH.
Službeni podaci
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, 31. prosinca 2018. u Bosni i Hercegovini bilo je 435.266 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. S druge strane, prema podacima iste agencije, u studenome 2018. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 816.465. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni 2018. iznosila je 34,8 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini za studeni 2018. godine iznosila je 899 KM, a minimalna 410 KM. Zaposleni u Bosni i Hercegovini osiguravaju mirovine za 673.419 umirovljenika, koliko ih ima u dva bh. entiteta. U Federaciji Bosne i Hercegovine je 413.419 umirovljenika, a u RS-u 260.000. U BiH najviša mirovina iznosi 2800, a najniža 188 KM, s tim da ih je većina na minimalcu, dok samo rijetki imaju pristojna ili dobra primanja. Od ukupnog broja, njih 166.561 ili 40% primalo je minimalac od 348,06 KM, dok 18.811, ili svega 4%, ima mirovinu višu od 800 maraka. U Republici Srpskoj najniža mirovina je 188 KM, prosječna 367 KM, a najviša 1932 KM. Čak četvrtina umirovljenika u RS-u prima najniže mirovine, koje, ovisno o stažu, iznose od 188 do 376 KM. Doda li se tome da skoro 13.000 umirovljenika, što je oko pet posto od ukupnog broja, prima mjesečno od 400 do 450 KM, a samo 724 umirovljenika, odnosno njih manje od 0,3 posto, imaju primanja veća od 1000 KM, jasno je da su razlike između broja siromašnih i relativno bogatih umirovljenika još izraženije nego u FBiH. S druge strane, u četvrtom teomjesečju 2018. godine broj zaposlenih u Srbiji iznosio je 2,817.400, a broj nezaposlenih 416.600. Dakle, znatno povoljniji odnos zaposlenih i nezaposlenih nego u BiH. Prosječna plaća u Srbiji je 867 maraka. Minimalac u Srbiji iznosi 450 KM. Evidentirano je oko 1,7 milijuna umirovljenika s prosječnim mirovinama od 383 marke. Podaci službenih institucija u Hrvatskoj pokazuju da imaju gotovo 1,4 milijuna zaposlenih i da je njihova prosječna plaća 1650 maraka. Minimalna plaća u Hrvatskoj je 790 KM. U Hrvatskoj je evidentirano nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika, koji mjesečno u prosjeku dobivaju 631 marku, dok je nezaposlenost rekordno niska - 130.577 nezaposlenih. Iz svega navedenog vidljivo je da su u Hrvatskoj plaće i mirovine dvostruko veće nego u Bosni i Hercegovini, u Srbiji je najbolji odnos broja radnika, nezaposlenih i umirovljenika, dok su mirovine u BiH i Srbiji slične. Ipak, uzmemo li u obzir sve parametre, situacija je najlošija upravo u BiH. Iako razlika između plaća i mirovina u BiH i Srbiji nije posebno izražena, u korist Srbije ide odnos umirovljenika i nezaposlenih i broja zaposlenih koji je dvostruko veći, dok u BiH umirovljenici i nezaposleni nadilaze broj zaposlenih.
Vrtoglave brojke
Kako bi loše stanje u regiji bilo slikovitije, navedimo i situaciju s plaćama u Europi. Iznos zakonom propisane minimalne plaće u europskim zemljama značajno se razlikuje, pa minimalac u Švicarskoj, koja nije članica EU-a, iznosi 2709 eura i gotovo je 12 puta veći od minimalca u Bugarskoj, članici EU-a, gdje je 222 eura. U Švicarskoj nema minimalne plaće u svim kantonima te je ovo prosjek minimalaca u kantonima Jura i Neuchatel. Najniži minimalci su u istočnoeuropskim državama – u Moldaviji 105 eura, Bjelorusiji 115 eura, Ukrajini 118 eura i Rusiji 124 eura. U zemljama regije najniži minimalac je u Crnoj Gori – 193 eura, šest puta manji nego u, recimo, Njemačkoj. Sličan je i u Makedoniji – 195 eura. U Sloveniji je minimalac krajem prošle godine iznosio 667 eura.•