Sezona krpelja je u tijeku, a ubodi malih krvoločnih bića pune hitne pomoći, ali i veterinarske stanice. Naime, posljednjih dana u susjednoj RH, kao i BiH, događalo se da se kućni ljubimci zaraze piroplazmom od zaraženog krpelja, a ako se to ne prepozna, može dovesti i do smrti. Mostarski veterinar Stjepan Prgomet kazao je kako se na ovom području nije susreo s tim, ali kako krpelja svakako ima, pogotovo u mediteranskom području. Naglasio nam je da se o većoj pojavnosti može govoriti kada su blaže zime, te da svakako treba raditi na prevenciji i uništavanju krpelja. Inficirani krpelji su posebno opasni za ljude jer mogu dovesti do teških posljedica. Ljudi nakon uboda zaraženog krpelja mogu biti inficirani uzročnicima borelioze (lajmska bolest), krpeljskog meningoencefalitisa, te krimsko-kongoanske hemoragijske vrućice. Prema riječima glavne federalne epidemiologinje dr. Jelene Ravlija, najviše je riječ o kožnim sortama inficiranim krpeljima koji izazivaju lajmsku bolest. Objasnila nam je i mjere preventive, od nošenja dugih rukava i svijetle odjeće kako bi se lakše uočio i uklonio krpelj, te da treba izbjegavati područja s niskim raslinjem. Kazala nam je kako se može primijetiti crveni prsten koji se širi oko mjesta uboda, te kao posljedica može i nakon nekog vremena doći do tzv. neuroborelioze. Prof. dr. Jasmin Omeragić, šef katedre za parazitologiju i invazijske bolesti Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, kazao nam je kako se u BiH ne provodi nadzor koliko je zaraženih krpelja, a da je u posljednjih deset godina na ovom području ustanovljeno 9 vrsta i sve mogu djelovati patogeno na ljude i životinje. Izravne štete izazvane ubodom krpelja manifestiraju se mehaničkim ozljedama i anemijom, te paralizom i toksikozom prouzročenim lučenjem toksina u organizam domaćina. Krpeljska paraliza je bolest koja je prisutna kod ljudi i kod životinja, a očituje se nastupom progresivne paralize koja započinje u donjim dijelovima tijela i brzo se širi prema gornjim dijelovima, kazao nam je dr. Omeragić dodavši kako se kod zaražene životinje ili čovjeka nakon 4-6 dana od pričvršćivanja krpelja javlja umor, obamrlost nogu i bol u mišićima. Ako se pričvršćeni krpelj ne ukloni na vrijeme, stanje zaraženih se pogoršava i dolazi do otežanog gutanja te paralize jezika i lica, a zatim i do pojave grčeva te dišnih smetnji. Kazao nam je i kako je potrebno 12 ili više sati boravka krpelja na domaćinu kako bi prenio uzročnike bolesti, te ga je važno ukloniti što prije.
S dolaskom ljepšeg vremena ljudi i ljubimci u opasnosti
Ubod krpelja može izazvati anemiju, trovanje i paralizu
krpelju je potrebno 12 sati da prenese uzročnike bolesti, pa se treba ukloniti što prije
Slika koja je priložena uz tekst nema veze sa krpeljom. Krpelj je daleko manji , druge boje i izgleda. Ovaj priloženi parazit u Z. Hercegovini nativa se šklopac. Napada većinom krave i siše krv i cijela ova kesa iza glave puna je krvi,