Hrvatska bi mogla postati regionalni energetski hub, u relativno kratkom roku mogli bismo postati i izvoznici električne energije, a LNG, oko kojega su se lomila koplja, isplatio se već u prvoj godini, čulo se na jučerašnjem 5. poslovnom forumu Udruge Hrvata BiH Prsten koji je na temu energetike u RH do 2027. održan pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH te medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista.
Problem administracija
- Ako se svi angažiramo, u relativno kratkom roku možemo ne samo prestati uvoziti električnu energiju, nego postati i njezin izvoznik - kazao je predsjednik Prstena Pavo Zubak. Udruga se, naglasio je, ne bavi strategijom, to je posao Vlade, ali su joj u fokusu osnovni operativni problemi - kako da se stvari naprave kvalitetnije, jer tako mogu pomoći i gospodarstvu i svojim članovima. Poduzetnike pak danas najviše koči administracija. Nije dobro da pojedini objekti nakon dovršenja više od godine dana čekaju na dozvole.
- Imamo potrebu, imamo investitore i projekte te pokušavamo s ministarstvima, posebice s Ministarstvom gospodarstva te s Vladom, ubrzati proceduru. Uspije li se ona ubrzati za barem dvije stepenice i usklade podzakonski akti, napravit će se puno - poručio je.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Vlada u kontekstu krize djelovala i pravodobno i sveobuhvatno. Donijela je dva velika, značajna paketa pomoći. S travanjskim, vrijednim 5 milijardi kuna, direktno se išlo na ublažavanje rasta cijena plina, struje i niza drugih naknada i transfera socijalnog karaktera, dok je jesenski paket još sveobuhvatniji od proljetnog. Donio je, tvrdi, mirnije ozračje u zemlji, predvidljiviju jesen i zimu, čime je Hrvatska u zaštiti građana i poduzeća dobila "mir do proljeća". Značajnu ulogu u svemu tome odigrao je HEP, koji je u 100-postotnom vlasništvu države, što se u ovakvim krizama pokazalo kao ogroman plus, a do proljeća će se tražiti dugoročnija rješenja za cijene energenata.
- Bitno je razumjeti da je vrijeme jeftinih, dostupnih i jako priuštivih cijena energenata iza nas i taj problem neće nestati preko noći - naglasio je premijer. S pitanjem energetske sigurnosti i cijena energenata nosit ćemo se još dugo vremena, pri čemu, osim što se na tome radi i na europskoj razini, Hrvatska traži alternativne mreže i pravce osiguravanja energetske neovisnosti. Između ostalog radi se i na zelenoj tranziciji, koja danas ne bi bila glavna tema da nije bilo rata u Ukrajini i covida.
- Za rješavanje energetske krize od presudnog je značaja zadržati europsko jedinstvo, a da bismo ga osigurali važno je da postoji politička volja koja će biti provedena bilo u režimu energetskih sankcija bilo u energetskoj solidarnosti - rekao je Plenković. Koliko god ona bila teška, energetska kriza predstavlja i svojevrsnu šansu za Hrvatsku, smatra on. O LNG terminalu pričalo se 40 godina, a njegova je Vlada to napravila u prvom mandatu. LNG terminal se već isplatio, a njegov će kapacitet biti povećan sa 2,9 na 6,1 milijardu kubika plina, te će se s relativno povoljnom investicijom osigurati da ne bude dovoljan samo za sve u RH, nego će ga biti i za izvoz u susjedne zemlje.
- I to je šansa da Hrvatska postane energetski regionalni hub - rekao je. Ne smije se zaboraviti ni Janaf koji praktično s malim modifikacijama može povećavati kapacitete transporta nafte u druge zemlje, dok su u kontekstu ubrzane tranzicije na obnovljive izvore veliki potencijali i u solarima te energiji vjetra. Država je prepoznala i potencijal vodika, dok kontinentalni dio Hrvatske ima izrazito visok geotermalni potencijal. Sredstva za niz zelenih projekata iz područja energetike osigurana su i iz NPOO-a, a za ulaganja u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji osigurano je 100 milijuna eura za ovu i iduću godinu. Hrvatskoj Vladi važna je i južna plinska konekcija, koja bi išla od Dugopolja, preko Imotskog i dalje prema Hercegovini, a koja bi promijenila u potpunosti energetsku sigurnost opskrbe plinom u BiH - najavio je Plenković.
Dobro planiranje kuću gradi
- Suočeni sa stvarnom prijetnjom prekida opskrbe prirodnim plinom donijeli smo odluku o kompletnom odmicanju od ruskih fosilnih goriva te je 18. svibnja ove godine usvojen plan koji označava prelazak na čistu energiju, diverzifikaciju izvora i, energetsku učinkovitost - rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, apostrofirajući niz strategija kojima će se poticati razvoj obnovljivih izvora energije (OIE).
- PDV na solarima je smanjen na nulu, a važno je napomenuti i kako ćemo kroz Ministarstvo graditeljstva dodatno olakšati dobivanje svih potrebnih dokumenata za ubrzano instaliranje solarnih panela, ne samo na krovovima, kako to veći broj poduzeća radi, nego i na mjestima blizu pojedinih građevina koji će tu energiju koristiti - rekao je Filipović. Nužno je do 2026. osigurati dobar dio potrebne energetske infrastrukture kojom će se energija iz OIE nesmetano transportirati diljem RH i šire. U energetsku mrežu ulaže se više od 3,5 milijarde kuna. U sektoru toplinarstva trenutno je projekata za više od milijardu kuna, a promišlja se i o prometnom sektoru koji je najveći izvor zagađenja koji si RH ne može i ne smije priuštiti. Snažnijom implementacijom mjera osigurat će se prelazak na čisti promet. Do 2026. provest će se, između ostalog, i pilot projekte vezane za geološko skladištenje ugljičnog dioksida, a u prometu punionice vodika, najavio je.
U Prstenu je više od 230 gospodarskih subjekata koji djeluju u Hrvatskoj s oko 11 tisuća zaposlenih te generiraju 5,5% hrvatskog BDP-a. Kroz zakladu svake godine osiguravaju i stipendije za studente u BiH i iz BiH, naglasio je Draženko Mamić, predsjednik Kluba poduzetnika Prstena. - Za dobro i sigurno poslovanje potrebno je i dobro planiranje pa se s aktualnom temom energetike nastojalo dobiti odgovore i savjete te saznati planove mjerodavnih za narednih pet godina - naglasio je Mamić.
U sklopu foruma održana su i predavanja na temu energetskog triatlona i vodika kao energenta budućnosti, te panel "Jednostavnije do dozvole za alternativne izvore energije?"
Ivan Pandurević, dopredsjednik Prstena i osnivač Foruma mladih te izvršni direktor za razvoj, investicije i IT Žita vjeruje da i prije kraja 2027. godine Hrvatska može postati izvoznik električne energije. Iako je to u nas jako osjetljiva tema, on smatra da bi Hrvatskoj uz bioplin, geotermalnu energiju, solare... kao obnovljivi izvor energije dobro došla i gradnja jedne nuklearne elektrane koja je upravljiva i bazna elektrana, za razliku od dijela obnovljivih izvora energije koji su ciklični i često nepredvidivi.