Izravne strane investicije u Hrvatsku iznosile su, prema posljednjim podacima, gotovo 35 milijardi eura, dok su izvan EU-a stigle 4,2 milijarde eura izravnih stranih ulaganja. BiH se tu ističe sa 612 milijuna eura. Jasno, brojke su veće ako uzmemo u obzir one iz BiH koji žive i rade u Hrvatskoj, a iz svega je jasno kako biznis ne poznaje granice. Kad se gleda konkretno u što bh. investitori vole ulagati, ističu se nekretnine i turizam, piše Večernji list BiH.
Prate se trendovi
- Bh. investitori posebno su aktivni u sektoru nekretnina, uključujući kupnju zemljišta, gradnju komercijalnih i stambenih objekata te ulaganja u turističke projekte. Hrvatska je popularna destinacija za investicije u turizam, a bh. investitori često traže prilike na obali Jadranskog mora - Dubrovniku, Splitu, Zadru i u drugim jadranskim gradovima. Zbog blizine i dobrih poslovnih odnosa bh. investitori često imaju interes u turizmu, restoranskoj industriji, hotelima i apartmanima - pokazuju istraživanja. Također, ono što je još zanimljivo investitorima iz BiH je i energetika. Osim što su u posljednje vrijeme uvelike počeli ulagati u energetske projekte u BiH, investiraju i preko granice. Tu je i industrija, a ulaganja investitora iz BiH obuhvaćaju proizvodne pogone, posebno u sektorima hrane i pića, tekstila, metalske industrije te automobilske industrije, a ulaže se i u bankarski sektor te financije.
A i ulaganja u Hrvatsku, slično kao i u BiH, prate razni birokratski problemi, nedostatak radne snage, visoke cijene, međutim, Hrvatska ima tu prednost da je u Europskoj uniji, stoga se nekako lakše bori s unutarnjim problemima. Svojedobno je predsjednik Upravnog odbora Udruge stranih ulagača u RH, koji je i regionalni direktor Dogus grupe za jugoistočnu Europu, Burak Baykan kazao kako su složenost administrativnih procedura i raspoloživost odgovarajuće obrazovane radne snage temeljne poteškoće s kojima se suočavaju inozemni investitori u Hrvatskoj unatoč određenom poboljšanju poslovnoga ozračja posljednjih godina. U ranijem intervjuu za Bloomberg detektirao je mnoge probleme, a s kojima se moraju suočiti i investitori iz BiH.
- Izazovi s kojima se susreću strani, ali i domaći ulagači odnose se na brzinu i složenost rješavanja određenih administrativnih procesa, potrebu za koordinacijom između državnih i lokalnih administracija, neujednačenost tumačenja propisa i akata po pojedinim administrativnim jedinicama, neusklađenost u tumačenju europske legislative te nedostatak koordinacije između javnih službi, kao i javnih poduzeća. Drugi značajan čimbenik koji će srednjoročno i dugoročno predstavljati veliki izazov u Hrvatskoj je raspoloživost adekvatno obrazovane radne snage koja je usmjerena na potrebe tehnologije 21. stoljeća, kako u industrijskim zanimanjima tako i u uslužnom sektoru. To je tema koja će u budućnosti možda najviše utjecati na privlačnost Hrvatske kao zemlje za ozbiljnije investicije. Smatramo da, sektorski gledano, ni jedan sektor nije iscrpio potencijal za investicije, bilo da je riječ o sektorima poput energetike, turizma, poljoprivrede, proizvodnje, prijevoza ili drugima. Također je nužno poduzeti korake kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost svih regija Hrvatske, što bi moglo imati značajan pozitivan utjecaj na demografsku budućnost - njegove su riječi.
Obrnute situacije
I upravo takve stvari privlače i bh. gospodarstvenike koji izvrsno razumiju tržište u širim razmjerima te svoje poslovno carstvo nastoje širiti gdje god im se pruži dobra prilika. Sigurno nas i u budućnosti očekuje dosta sličnih investicija, a (k)ako se BiH bude približavala Europskoj uniji, onda će biti i još više obrnutih situacija s, očito je, jednakim problemima koji se sporo rješavaju, ali ipak se nešto kreće.