Krajnje je upitno hoće li se uspjeti isplatiti mirovine korisnicima u Federaciji BiH po novim koeficijentima, koji su trebali biti usklađeni s realnim rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) i rastom realnih troškova života, budući da je federalna Vlada sada u dvojbi hoće li morati revidirati podatke i naložiti smanjenje jer su pojedini podaci bili krivotvoreni ili određeni odokativnom metodom.
Kako doznaje Večernji list, podloga za donošenje odluke o povećanju mirovina bili su izračuni, ali i procjene o rastu BDP-a koje su dostavili iz Federalnog zavoda za statistiku (FZS) kojemu je na čelu SDA-ovac Emir Kremić.
Kremićev poučak
Po tvrdnjama od izvora unutar Vlade, Kremić, koji je puno poznatiji po manipulacijama vezanim uz određivanje koji je popis mjerodavan za izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, dostavio je, blago rečeno, upitne podatke o tome kako se dogodio rast realnog BDP-a od 5,3 posto, dok je indeks potrošačkih cijena porastao za 1,7 posto.
Sukladno novome Zakonu o mirovinama, mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta realnog BDP-a u Federaciji BiH u protekloj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini.
Zakonom je definirano i da iznimno, ako postoje financijske mogućnosti, Vlada Federacije BiH može posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže mirovine u postotku većem od onoga utvrđenim ovim zakonom, “a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini”.
Sukladno krivotvorenim podacima o realnom rastu BDP-a koje je dostavio Kremićev ured, Vlada FBiH je donijela odluku te naložila Zavodu mirovinsko-invalidskog osiguranja da se mirovine usklađuju akontativno za 3,5 posto, a objašnjeno je to zbrojem porasta potrošačkih cijena u Federaciji BiH u 2017. u iznosu od 50 posto, kao i porastom BDP-a.
Ova se odluka ne odnosi na mirovine koje su ostvarene tijekom 2018. godine, ali i najviše mirovine. No, stvarni podaci govore o tome kako je BDP rastao oko 3,4 posto, a da je porast potrošačkih cijena bio 1,7 posto. Kada se pak ti podaci obrade, odnosno kada se podijele s dva, onda za povećanje mirovina treba zbrojiti 1,7 posto te 0,85 posto, čime se dobiva kako je porast mirovina trebao iznositi oko 2,5 posto, a ne 3,5 posto.
Početak već 2019. godine
S obzirom na to da procjene govore kako će tijekom 2019. godine za povećanja biti potrebno izdvojiti dodatnih 90 milijuna maraka, onda se dolazi do toga kako će na temelju krivotvorenih podataka Federalni zavod MIO u 2019. godini biti vjerojatno zakinut za 30 milijuna maraka.
U sljedećoj godini, kako je ranije najavljivano, oko 180 tisuća umirovljenika, korisnika Federalnoga zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja, trebalo bi dobiti povećanje mirovine za 20 do 25 maraka. Riječ je o umirovljenicima koji primaju minimalnu mirovinu, koja trenutačno iznosi 348,06 maraka. •