U naredne dvije godine u Federaciji BiH je moguće da se udvostruči broj transplantacija ako se dosljedno primjeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, koji će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.
To je omogućeno prošli tjedan kada je nakon Doma naroda i Zastupnički dom Federalnog parlamenta usvojio zakonske izmjene koje je iniciralo Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, a izradilo Federalno ministarstvo zdravstva.
- Prihvatajući inicijativu udruženja, sada je Zakon izmijenjen na način da je dozvoljeno uzimati organe i tkiva s umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome protivio u pismenom obliku – izjavila je Feni tajnica Federalnog ministarstva zdravstva Snježana Bodnaruk.
Na taj način je umjesto dosadašnjeg „informiranog pristanka“ uveden „pretpostavljeni pristanak“, kako bi se, ističe Bodnaruk, proširio krug mogućih darivatelja, što u konačnici vodi većim šansama da se osigura odgovarajući organ za potrebe transplantacije.
Zakon se zasniva na primjeni načela koristi za zajednicu i javnog interesa, pri čemu je uvaženo i načelo dobrovoljnosti to jest slobodno izražene volje svakog pojedinca.
To znači, navodi Bodnaruk, da se osoba očituje o nedavanju suglasnosti odnosno o odbijanju darivanja organa i tkiva u svrhu liječenja nakon smrti.
- Pisanu izjavu o nedarivanju organa i tkiva punoljetna osoba, sposobna za rasuđivanje, daje izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili nadležnom ministarstvu zdravstva odnosno Federalnom ministarstvu zdravstva. U slučaju da je osoba slijepa, gluha, nijema ili gluhonijema pisanu izjavu daje uz prisutnost dva svjedoka uz pomoć zakonskog zastupnika odnosno staratelja – obrazložio je Feni predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević.
Zakon je definirao i to da se pisana izjava o nedarivanju organa i tkiva može opozvati u svakom trenutku.
Primjenom Zakona, dodaje Žuljević, bit će uspostavljen registar osoba koje nisu suglasne s darovanjem organa i tkiva nakon smrti.
- Do uspostavljanja tog registra dovoljno je uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu lijećenja samo uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe. Nakon uspostave registra bit će dozvoljeno uzimati organe i tkiva uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe i to u slučaju kada izjava darivatelja o nedarivanju organa i tkiva nije uvedena u registar – rekao je Žuljević.
Navedeni pisani pristanak je obvezan u slučaju kada je izjava darivatelja o nedarivanju organa i tkiva uvedena u registar, a nakon njegove smrti postoji potreba za darivanjem njegovih organa i tkiva.
Ovim se rješenjima u Federaciji uspostavlja mješoviti sustav – pretpostavljeni pristanak i pristanak obitelji – usuglašavanje Zakona i Kodeksa ponašanja liječnika.
U većini europskih zemalja na snazi je pretpostavljeni pristanak jer se pokazalo najučinkovitijim i najpraktičnijim rješenjem budući da se time povećava mogućnost za liječenje transplantacijom.
- Nadamo se da će Federalno ministarstvo zdravstva na temelju ovog Zakona napraviti određene pravilnike. Moramo biti svjesni da se neće ništa događati ako svi zajedno ne napravimo napor u smislu edukacije stanovništva – promoviranja darivanja organa. Tu prvenstveno mislim na Donorsku mrežu koja je revitalizirana prije pola godine. Tek tada će Zakon imati pravu svrhu – rekao je Žuljević.
U Federaciji je oko 2.000 ljudi na dijalizi, a oko 200 ljudi je na listi čekanja, što govori da se mora povećati broj ljudi na listama čekanja odnosno obrade ljudi koji su na listama čekanja, koje se nalaze pri Centru za transplantacijsku medicinu u Federalnom ministarstvu zdravstva.
- Naša procjena je da bi to moglo biti blizu 800 ili 900 pacijenata samo bubrežnih bolesnika, koji su trenutno na hemodijalizi – ističe Žuljević navodeći da liste srčanih i jetrenih bolesnika nisu ažurne.
S obzirom da svi pacijenti trebaju imati istu šansu bilo da dolaze iz Sarajeva, Zenice, Mostara....pacijenti se na listama vode pod šiframa.
- Znači nema nikakve protekcije. Kada osoba umre iz Jedinice intenzivnog liječenja tipizira se njezino tkivo, upoređuje se s pacijentima na listi čekanja koji su pod šifrom. Kada se ustanovi da određenoj šifri odgovara tkivo tipizirane umrle osobe, onda se šifra otvara i ta se osoba zove na transplantaciju. To mi pacijenti koji čekamo, zovemo „najvažniji poziv u životu“. Zato ovaj proces ne može biti „naštiman“ kako se često spominje u javnosti – poručio je predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević.