Žitarice, povrće, voće, šećer - ovo su četiri kategorije poljoprivrednih proizvoda u kojima Bosna i Hercegovina ima prilično veliki vanjskotrgovinski deficit, odnosno uvozi mnogo više nego što izvozi, a što upućuje na zaključak kako je domaća proizvodnja nedovoljna za zadovoljenje domaćih potreba. Takvo što posebice zabrinjava u situaciji izmijenjenih geopolitičkih odnosa, poremećenih lanaca opskrbe, kao i velikih poskupljenja energenata, a što za sobom postavlja pitanje može li BiH u ovoj godini ostvariti neki veći napredak u proizvodnji domaće hrane. Različite razine vlasti povećale su iznose poticajnih sredstava za potporu poljoprivrednoj proizvodnji, a rezultati će biti vidljivi već ovoga ljeta kada se očekuju prvi prinosi povrća i voća, odnosno jeseni kada će se znati rezultati žetve žitarica. A promjene su nužne, poglavito kada se pogleda u kojoj mjeri smo i dalje ovisni o uvozu nekoliko ključnih poljoprivrednih kultura, piše Večernji list BiH.
Podaci iz razmjene
Ilustrativni su podaci kako je prošle godine izvoz proizvoda i poluproizvoda ove grane gospodarstva iznosio 962 milijuna KM, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 57 milijuna KM ili 6%, dok je uvoz povećan za 367 milijuna KM ili 12%, tako da je ukupna uvezena vrijednost ove grane gospodarstva 3,4 milijarde KM.
Uvidom u vanjskotrgovinsku razmjenu za prošlu godinu zaključuje se kako najveći deficit ostvarujemo u kontekstu žitarica, a iz podataka Vanjskotrgovinske komore vidljivo je kako je iz BiH prošle godine izvezeno žita u vrijednosti od tek 24 milijuna KM, dok je vrijednost uvezenog iznosila čak 222 milijuna maraka. Bliska problematici žitarica je i ona koja se odnosi na šećere, a tu je stanje iznimno nezahvalno jer je vrijednost uvoza iznosila 115,2 milijuna maraka, a izvoza tek 3,3 milijuna. Stočarstvo, koje ovisi o dostupnosti žitarica, i dalje nije dovoljno razvijeno za izvozno orijentirane potrebe, a dokaz je podatak kako smo lani uvezli mesa u vrijednosti od 326 milijuna KM, a izvezli tek 28 milijuna KM. Hoće li ove godine doći do značajnijeg povećanja obujma proizvodnje voće i povrća jedno je od ključnih pitanja o čijemu će odgovoru ovisiti i proces podizanja domaće proizvodnje na višu razinu. Ono što je bilo vidljivo u parametrima vanjske trgovine u prošloj godini pokazuje kako smo, unatoč određenom napretku, i dalje uvozili dvostruko više nego izvozili. Tako je iz BiH u prošloj godini izvezeno povrća u vrijednosti od 50,5 milijuna maraka, dok je uvoz dostigao brojku od 109,3 milijuna maraka. Kod voća su stvari nešto bolje, pa je tako vrijednost izvoza iznosila 151,6, a uvoza 212,1 milijun maraka.
Kako bi se stanje s domaćom proizvodnjom hrane mijenjalo nabolje, nadležna ministarstva povećala su iznose poticajnih mjera, a na državnoj se pritom donijela i hvalevrijedna odluka kojom je osigurano trideset tisuća tona mineralnog gnojiva na koje se ne plaća carina, pri čemu se ovom mjerom nastoje potaknuti procesi boljega iskorištavanja potencijala za domaću proizvodnju, a koji su do sada bili nedovoljno zastupljeni zbog skupih proizvodnih inputa.
Povećanje sredstava
U federalnom proračunu ove je godine izdvojeno 106 milijuna maraka za tu namjenu, a odobrena sredstva veća su za 19 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun. Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu planirana sredstava za poticaje biljnoj i životinjskoj proizvodnji veća su od prošlogodišnjih. Za popunjavanje robnih rezervi osigurano je 20 milijuna KM, pri čemu iz Vlade Federacije navode kako imaju namjeru da u slučajevima potrebe interveniraju kroz set mjera za stabilizaciju eventualnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Vlada je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, donijela odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade goriva dizel u količini od 1.400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru). Sve navedeno trebalo bi rezultirati boljim pokazateljima u kontekstu proizvodnje hrane, a na duge staze gleda se i na neke strateške poteze poput donošenja sedmogodišnje Strategije razvoja Federacije BiH. Isti dokument uvodi potpuno novi koncept suradnje u smislu uspostave proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača kojima se snažnije povezuju primarni poljoprivredni proizvođači s otkupljivačima i prerađivačima, a pritom je značajno za naglasiti i kako se radi na podizanju razine prehrambenih proizvoda, ali i jačanju ekološke komponente. Uz nužne inovacije, kao i podizanje tehničko-tehnoloških kapaciteta domaće proizvodnje, postoji mogućnost da BiH bolje iskoristi svoje iznimne potencijale pomoću kojih može konkurirati i u regionalnom smislu. •