Uz pomoć Europske unije Bosna i Hercegovina krupnim koracima ide naprijed kada je riječ o jačanju sustava intelektualnog vlasništva, a što je prepoznato kao ključ bolje vidljivosti, konkurentnosti i zaštite različitih vrsta proizvoda. Kada se tomu doda i činjenica da se radi o materiji koja je iznimno važna i u kontekstu europskog puta zemlje, a što znači i dosezanje europskih standarda koji će poboljšati okvir ekonomskog napretka, jasno je kako je riječ o procesu koji je među prioritetnima na popisu onih koje BiH treba provesti u skorije vrijeme.
Josip Merdžo, ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo, za Večernji list govori o važnosti projekta “EU podrška pravima intelektualnog vlasništva”, intelektualnom vlasništvu u kontekstu EU integracija te naglašava značaj istoga u kontekstu inovativnog rasta zemlje.
Projekt “EU podrška pravima intelektualnog vlasništva” financira EU s 1,8 milijuna eura, a riječ je o jednom od ključnih uvjeta za integracije BiH u Europsku uniju.
Večernji list: Možemo li se osvrnuti na projekt Europske unije kojim se podržava zaštita intelektualnog vlasništva?
- Riječ je o iznimno važnom programu i mi smo veoma zahvalni što je Europska unija prepoznala naš Institut i čitav segment intelektualnog vlasništva kao prostor unutar kojega je već došlo do određenog napretka. Realizacija projekta omogućit će da Bosna i Hercegovina ima najkvalitetnija zakonska rješenja u području zaštite intelektualnog vlasništva. U tom je kontekstu pripremljena aktivnost na izmjeni i dopuni osam zakona koji se odnose na ovu oblast. Od toga su dva kompletno nova, a reguliraju materiju koja do sada u BiH nije bila obuhvaćena. Kroz projekt se također radi na podzakonskoj regulativi, odnosno pravilnicima, kao i metodologijama, a rade se i obuke službenika agencija za provođenje prava vezane uz specifičnosti zaštite intelektualnog vlasništva.
U biti, kada se okonča taj proces, nacrti zakona bit će upućeni u parlamentarnu proceduru, a vjerujem da će parlamentarci prepoznati nužnost izmjena i dopuna zakona kako bi BiH imala uređen, suvremen sustav zaštite intelektualnog vlasništva, bez obzira radi li se o patentu, žigu, industrijskom dizajnu ili autorskom i srodnim pravima.
Nama je iznimno drago što je Izaslanstvo EU-a prepoznalo da je u toj sferi moguće napraviti iskorak kako bi se dobila što kvalitetnija rješenja.
Kod određenih analiza i izvješća Europske komisije, a vezano uz poglavlje 7, priprema i dosadašnja kvaliteta uređenja tog područja prepoznate su kao prilično zadovoljavajuće.
Projekt traje tri godine, a krajem ove godine očekuje se završetak. To nije samo dio koji se odnosi na usuglašavanje zakonske regulative. Mi smo, naime, imali nekoliko manjih projekata u segmentu jačanja kapaciteta Instituta, gdje smo uspjeli preko EU-a nabaviti kompletnu informatičku infrastrukturu, određeni softverski paketi također su realizirani ili su u fazi pripreme. Mislim da ćemo imati vrlo kvalitetan softverski, hardverski i institucionalni segment koji će biti uređen i značajno ojačan.
Večernji list: Takvo osnaživanje kapaciteta, ali i bolja zakonska rješenja bitni su i u kontekstu europskih integracija?
- Naravno, jer ovo je tematika koja bi nas svakako dočekala, bilo sada, bilo za godinu ili dvije. Svaka institucija će morati uraditi segment usklađivanja. Imamo sreću da smo zajedno, uz pomoć EU-a, već sada krenuli u taj proces. U bilo kojem trenutku, ako se pokaže potreba da napredak BiH bude vidljiviji na tom putu, Institut i ova oblast, dakle poglavlje 7, već će biti pripremljeni.
Večernji list: Što konkretno donose izmjene zakonske i podzakonske materije u kontekstu ekonomije, investicija, jačanja konkurentnosti i vidljivosti?
- Mi smo i do sada imali prilično kvalitetne zakone koji su regulirali oblast zaštite intelektualnog vlasništva, međutim, kako je pitanje intelektualnog vlasništva prilično dinamična sfera, a tu je i digitalno tržište, umjetna inteligencija, kao i promjene na tržištu, Europska unija kontinuirano radi na prilagođavanju zakonskih regulativa, smjernica i uredbi. Naši zakoni usvojeni su 2010. godine i prilično su kvalitetni, no zahtijevaju određenu modifikaciju. Naravno, tu ne radimo klasični “copy - paste”, već se radi na procjeni onoga što je interes Bosne i Hercegovine. A to je da se zaštiti domaće tržište ovakvo kakvo imamo. Naravno, bez bilo kakvih diskriminirajućih elemenata. U biti, prilagođavanje, poput izmjene Zakona o patentu, omogućit će da BiH postane punopravna članica Europske patentne organizacije (EPO). Tu je već učinjen prvi korak, a ministar Elmedin Konaković uputio je pismo predsjedniku Europske patentne organizacije s molbom da se BiH pozove u članstvo. Mi smo već kroz dosadašnje izmjene i organizaciju posla u tom segmentu ispunili uvjete Europske patentne organizacije, tako da će BiH biti jedna od 40 država koje su punopravne članice ove organizacije. To donosi nove beneficije. S druge strane, imamo korekcije Zakona o žigu, gdje se također pojavljuju novi elementi u zaštiti žiga. Treba ih preuzeti zakonodavstvo BiH. Tu je i segment digitalnog tržišta, koji je možda najdinamičniji u smislu medijskog sadržaja, gdje će, recimo za novinarsku profesiju, biti zanimljivo da se smjernice ugrade u zakone BiH. Tad će se stvoriti okvir za zaštitu onoga što novinar kao autor kreira, a isto vrijedi i za fotografa koji stječe određeni prostor za kvalitetniju zaštitu svoga rada. To do sada, da kažem, nije bio slučaj. Otvara se i prostor za ustroj novih kolektivnih organizacija koje će pokriti zaštitu određenih segmenata u tom dijelu.
S te strane očekujemo da će zakoni u BiH, a neki su već pred upućivanjem na Vijeće ministara, vrlo brzo doći u parlamentarnu proceduru.
Večernji list: Veže li se uz ovu tematiku i ona koja se odnosi na zemljopisno podrijetlo?
- Da. Institut za intelektualno vlasništvo također se bavi zaštitom zemljopisnih oznaka i zemljopisnog podrijetla. U suradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo, preko Instituta, regulira se taj proces. BiH na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) ima nekoliko proizvoda, to su cazinski med od kestena, hercegovački med, romanijski kajmak i hercegovački duhan ravnjak. Asocijacije koje se bave proizvodnjom tih proizvoda prepoznale su i u skladu sa zakonom pripremile, a Institut pomogao te u komunikaciji sa Svjetskom organizacijom odradio svoj dio posla kako bi ti proizvodi došli na listu proizvoda zaštićenog zemljopisnog podrijetla. To proizvođačima i asocijacijama donosi dodatnu vrijednost, beneficiju u kojoj je proizvod prepoznat po kvaliteti i podrijetlu i zaslužuje dobiti bolji status na tržištu, čime postaje konkurentniji.
Imamo i primjer u kojem smo u suradnji s francuskim Veleposlanstvom radili na ideji da se zaštiti sir iz mijeha. Međutim, proizvođači nisu pokazali zanimanje. Zašto? Zato što sve ono što proizvedu, to i prodaju te za sada nemaju potrebe osvajati nova tržišta koristeći mogućnost registracije. Zadovoljni su ovime što imaju.
No, onaj tko prepozna mogućnost širenja tržišta, a tu idu brendiranje i marketing, donosi veću zaradu. Ali nije uvijek prepoznat značaj zaštite i njegov dugoročni pozitivni učinak. Zato mi podižemo svijest o značaju intelektualnog vlasništva, a to je kontinuirani posao koji radimo uz pomoć Europske unije, kroz seminare, konferencije, gdje se prezentira što sve donosi kvalitetna zaštita intelektualnog vlasništva.
Večernji list: Važan dio je i sustav preddijagnostike. O čemu se radi?
- Jedan od segmenata je i preddijagnostika, a radi se o tomu da se pomogne malim i srednjim poduzećima koji dominantno zauzimaju tržište i gospodarski prostor BiH. Institut nekoliko godina nastupa na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru te aktivno djelujemo i pristupamo izlagačima. Tada smo vidjeli da mnogi nisu registrirali svoj brend ni zaštitili logo, kao ni proizvod i uslugu. Primjerice, imamo izlagače koji su se bavili izradom jako kvalitetnog namještaja, koji nije bio zaštićen industrijskim dizajnom. U toj komunikaciji prezentirali smo ulogu Instituta te dali informacije kako bi se razumjelo što zaštita intelektualnog vlasništva donosi, uz naglasak kako to dugoročno donosi dodatnu vrijednost.
Sustav preddijagnostke ćemo nastaviti, a kroz projekt realizirane su obuke za ljude iz Instituta, što u Banjoj Luci, što u Sarajevu, Mostaru. U suradnji s gospodarskim komorama izabrat će se određeni broj malih i srednjih poduzeća te u dogovoru s vlasnicima ući u projekt kako bi se odgovorilo na pitanje postoji li prostor da se regulira sve ono što bi se moglo nazvati zaštitom intelektualnog vlasništva. To će donijeti beneficije na tržištu nositeljima tog prava.
Večernji list: Svi navedeni segmenti idu u smjeru zaštite konkurentnosti?
- Bit je da nositelji gospodarskih aktivnosti zaštitu intelektualnog vlasništva shvate kao neminovan korak ako žele biti ozbiljno zastupljeni i prepoznati na tržištu, a onda i zaštićeni na tržištu. To jest dugotrajniji proces, predstavlja određeni trošak, no on je zanemariv u odnosu na potencijalnu korist.
Večernji list: Institut je bio aktivan i u okviru 25. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru?
- Uz pomoć EU projekta o podršci pravima intelektualnog vlasništva, Institut je i ove godine bio nazočan na Sajmu sa svojim štandom, a naši ljudi pritom su bili na raspolaganju za sve informacije koje se tiču realizacije bilo kojega prava iz domene intelektualnog vlasništva. Imali smo i konferenciju u organizaciji Instituta i uz pomoć projekta, a pod nazivom “Sustav intelektualnog vlasništva na putu Bosne i Hercegovine u Europsku uniju”. Tom smo prilikom prezentirali odrednice projekta, a druga tema odnosila se na perspektivu umjetne inteligencije u sustavu intelektualnog vlasništva. Radi se o temi koja je na svjetskoj razini iznimno aktualna. Naime, po normama koje sada vrijede, zaštita intelektualnog vlasništva pripada čovjeku i glasi na njega, a ne na umjetnu inteligenciju, iako se javljaju određena promišljanja da se ta zaštita proširi. Međutim, to je još u fazi rasprave te bi još uvijek bilo dobro umjetnu inteligenciju promatrati kao iznimno kvalitetan alat.
U Mostaru, pak, 26. travnja obilježavamo Međunarodni dan intelektualnog vlasništva, a ove godine tema se odnosi na UN-ove ciljeve održivog razvoja, njih 17 iz svih područja ljudskog života, gdje smo s Projektom definirali natječaj na koji se mogu javiti pojedinci, tvrtke i nevladine organizacije koje imaju inovativne projekte, a putem kojih se ispunjavaju neki od održivih ciljeva.