Nekadašnji zapovjednik Vojne policije Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Valentin Ćorić povukao je tužbu za klevetu protiv Josipa Manolića, budući da je zbog toga prijetila opasnost da ga Haaški tribunal vrati u pritvor na izdržavanje 16-godišnje kazne na koju je osuđen zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima.
Ćorić je tu tužbu pokrenuo prije odluke o prijevremenom puštanju na slobodu. Kazneni sud u Zagrebu je nakon zahtjeva Ćorićeva odvjetnika Dražena Plaveca 1. veljače donio rješenje kojim je obustavio kazneni postupak protiv Manolića koji se vodio 1. listopada 2015. zbog klevete.
Odvjetnik je naveo da postoje smetnje za vođenje tog postupka budući da Ćorić ima zabranu sukladno odluci Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, koja je donesena pri privremenom puštanju 16. siječnja 2019. ICTY i njegov nasljednik rezidualni mehanizam za kaznene sudove smatrao je problematičnim progon danas 101-godišnjeg Manolića budući da je on pred Haaškim tribunalom svjedočio u predmetu šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg-Bosne.
Takvo upozorenje objavio je predsjednik rezidualnog mehanizma Carmel Agius navodeći da bi nastavak inzistiranja na procesuiranju Manolića koji je bio svjedok na suđenju mogao voditi Ćorićevu povratku na izdržavanje kazne zatvora, odakle je pušten na privremenu slobodu.
Objasnio je da ti uvjeti podrazumijevaju kako Ćorić “neće imati nikakav kontakt, izravno ili neizravno pokušati naštetiti, zastrašiti ili na bilo koji drugi način upletati se sa žrtvama ili svjedocima koji su svjedočili na njegovu suđenju”.
Ćorić je odlučio tužiti Manolića nakon što je objavio knjigu “Politika i domovina – moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku”. Jedan dio posvetio je BiH, a za V. Ćorića naveo je da je bio dio dvostruke linije zapovijedanja te da je “Tuđmanov režim opisao kao filoustaški”.
Istina je da su Ćorić i njegova obrana pobijali optužbe o tzv. dvostrukoj liniji zapovijedanja