Prehrana bez mesa, smatraju mnogi, zdrav je odabir. Što o tome misli nutricionistica?
Od kada je naša poznata pjevačica Nina Badrić izjavila da svoju zavidnu liniju duguje tome što je iz prehrane izbacila jednu namirnicu, mnogi se pitaju je li to pametan potez za zdravlje.
Kako piše Večernji.hr, pjevačica u posljednje vrijeme sve češće prima komplimente na račun svoje nove, vitke linije. Ona je već dvije godine na posebnom režimu prehrane zahvaljujući kojem je skinula 20-ak kilograma, ali i vratila energiju i zadržala mladolik izgled.
Na ovu promjenu inspirirao ju je jelovnik Novaka Đokovića koji je dugo proučavala, a prije više od dvije godine iz svoje je prehrane odlučila izbaciti meso. Pratiteljima na društvenim mrežama je otkrila i na čemu se temelji njezina prehrana, pa tako povrće jede u neograničenim količinama, a i voće ali umjereno jer sadrži dosta šećera. Promjena koju je pjevačica uvela u život nije jednokratna dijeta već način života.
Sve prednosti izbjegavanja mesa u prehrani
Evo kako izbjegavanje mesa u prehrani komentira mag. nutricionizma, Mirja Zupčić, stručna suradnica na portalu Vitamini.hr;
"Uz pametnu kontrolu kalorijskog unosa i tjelovježbu svaki višak kilograma može biti eliminiran. No, ako želite višak kilograma izgubiti bez kalorijske restrikcije i tjelovježbe tada je rješenje biljna prehrana. Snažni znanstveni dokazi ukazuju kako je najuspješnija strategija za postizanje idealne linije i neuništivog zdravlja upravo prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla. Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije. Ne samo da je biljna prehrana najuspješnija dijeta za mršavljenje, ona je i ujedno najučinkovitije rješenje za eliminaciju rizika od bolesti srca - svjetske ubojice broj jedan. Također, biljna prehrana moćan je saveznik zdravlja i kada je u pitanju, dijabetes, karcinom i mnoga druga stanja." pojašnjava te dodaje kako se mnogobrojni pozitivni učinci vegetarijanske prehrane na zdravlje mogu objasniti povećanim unosom zaštitnih tvari kao što su prehrambena vlakna, vitamini, minerali i fitonutrijenti uslijed konzumacije povrća, voća, žitarica i mahunarki.
"S druge strane, ograničavanje namirnica životinjskog porijekla dovodi do smanjenog unosa zasićenih masnoća i kolesterola koji pogoduju razvoju mnogih bolesti današnjice. Velik utjecaj zasigurno se može pripisati i općenito zdravijim životnim navikama osoba koje preferiraju biljnu hranu, kao što je nepušenje, smanjena konzumacija alkohola i redovita tjelovježba. Stoga je sasvim izvjesno da povremeni vegetarijanski dani mogu biti od koristi za zdravlje svih populacijskih skupina.", zaključuje nutricionistica.