Povjerenje mladih u BiH u političke institucije, uključujući Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu, Vladu i političke stranke, na izuzetno je niskoj razini. Pokazala je ovo studija o mladima 2018./2019. “Fridrih Ebert Stiftung”, u kojoj je, između ostalog, ispitano kako mladi ljudi vide političku situaciju u BiH, piše Večernji list BiH.
U RS-u bolje stanje
Iako je nepovjerenje mladih ljudi na vrhuncu, predsjednici RS-a, Narodnoj skupštini RS-a, predsjedniku Vlade i Vladi RS-a u prosjeku se više vjeruje nego istim institucijama u FBiH jer je prosječna ocjena koji su mladi u anketi dali 2,24 od pet u odnosu na 1,69. – Razlog za ovo mogao bi biti, između ostalog, to što se omjer moći u FBiH utvrđuje iza kulisa, a u RS-u je svojstvenija otvorenija i politika konfrontacije. Lokalnim vlastima, građanskom društvu, pravosudnim tijelima i sredstvima javnog informiranja u BiH vjeruje se tek nešto više od pobrojanih tijela, a svima njima vjeruje se manje nego, primjerice, bankama ili velikim poduzećima – navedeno je u studiji. Politički sustav zemlje prednost daje tome da politički lideri odluke donose neformalno između sebe i iza zatvorenih vrata umjesto u sklopu otvorene i inkluzivne rasprave, što građanima ostavlja malo prostora za izravno djelovanje. Jedine domaće institucije kojima mladi u BiH uopće vjeruju su one koje pružaju izravne, opipljive usluge građanima kao što su policija, religijske zajednice i volonterski pokreti. EU se vjeruje najviše od svih političkih aktera, naročito kada je riječ o zapošljavanju i ekonomskom blagostanju, dvjema posebno problematičnim oblastima u BiH. Podrška koju uživaju europske integracije na veoma je visokoj razini (85% ispitanika).
Nedostaje razumijevanja
“Mladi imaju ograničena, ali oprezno optimistična očekivanja od ekonomsko-političke budućnosti BiH. Među ispitanicima, 85% njih podržava članstvo zemlje u EU i europske integracije te to vide kao priliku za bolju budućnost. U tom smislu, nisu zabilježene negativne reakcije protiv ekonomske globalizacije prema Bruxellesu. Razočarani u politički sustav i konsocijacijski sustav političkih stranaka u BiH, mladi ljudi drže se podalje od politike i čekaju nekoga tko ih može spasiti”, navodi se. Mladi smatraju da je demokracija dobar oblik političkog uređenja i više od 90% njih podržava pravo glasa, s tim što bi, što je uznemirujuće, više od trećine njih pod određenim uvjetima preferiralo autoritarnu vlast. Ne razumiju vrijednosti poput osobnih sloboda, vladavine prava i demokratske oporbe ili ih, jednostavno, veoma nisko rangiraju na listi svojih prioriteta. Mladima očito nedostaje razumijevanja nekih od pobrojanih kategorija i građanskih dužnosti, odnosno toga kako se različiti aspekti demokratske vladavine uzajamno nadopunjavaju. Osim prezira prema dnevnoj bh. politici, ovo je najvjerojatnije posljedica neodgovarajućeg ili loše realiziranog građanskog odgoja u školama, što potvrđuje i sama anketa. •