Da politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini nije na zadovoljavajućoj razini, više je nego jasno, čak i nakon površnog uvida u istraživanje koje je proveo Institut za razvoj mladih Kult, piše Večernji list BiH.
Stavovi mlade populacije
Ni prethodna slična istraživanja rađena prije deset odnosno pet godina nisu dala bolje rezultate. Ono što svakako vrijedi analizirati su odgovori i stavovi mladih u BiH jer “na njima svijet ostaje”. Kako trenutačno vide stanje u zemlji? Za vladavinu prava u BiH gotovo trećina mladih smatra da je ni dobra ni loša (33,2%). Vladavinu prava prilično lošom ili iznimno lošom percipira 46,5% mladih u BiH. Općenito pozitivnu ocjenu prema vladavini prava u BiH daje 13,6% mladih (ocjenjuju je prilično ili iznimno dobrom).
Kada je riječ o ljudskim pravima u BiH, trećina mladih ispitanika (34,2%) ocijenila je stanje ni dobrim ni lošim. Stanje glede ljudskih prava u našoj zemlji prilično dobrim smatra 23,2% mladih, dok ga 3,2% ocjenjuje iznimno dobrim. Četvrtina mladih (25,2%) stanje ljudskih prava ocjenjuje prilično lošim, dok ga 12,2% ispitanika ocjenjuje iznimno lošim. Trećina mladih (32,1%) smatra da je ekonomsko blagostanje građana u BiH ni dobro ni loše. Negativnim (prilično ili iznimno lošim) ocjenjuje ga 52,1% mladih, dok ekonomski položaj pozitivno ocjenjuje 11,2% mladih. Gotovo polovina mladih (49,8%) mogućnost zapošljivosti u BiH smatra prilično ili iznimno lošom. Trećina ih zapošljivost doživljava kao ni dobru ni lošu (31,5%), dok ih 16% zapošljivost u BiH percipira pozitivno. Osjećaj sigurnosti bitan je društveni čimbenik te sigurnost pozitivnom doživljava 27,5% mladih. Neodlučan stav glede sigurnosti ima 35% mladih, dok ih 36,1% smatra da je sigurnost u BiH prilično ili iznimno loša.
Donekle slične ocjene mladi imaju i za čimbenik međunacionalnog razumijevanja. Odnosno, 37,9% mladih smatra da je ova vrsta razumijevanja među građanima prilično ili iznimno loša. Trećina (32,7%) ih nema jasan stav o ovom pitanju, dok svaka četvrta mlada osoba (23,5%) međunacionalno razumijevanje u BiH doživljava pozitivno.
Kada se gleda ukupan uzorak, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Europsku uniju. Odnosno, gotovo dvije od pet mladih osoba u potpunosti se slažu s ovom konstatacijom (38,5%). Da BiH treba biti dio EU-a, djelomično se slaže 26,9% mladih. Svaka deseta mlada osoba u potpunosti se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se 6,3% mladih djelomično ne slaže s članstvom BiH u EU. Uočene su određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. Naime, u Federaciji BiH svaka deveta mlada osoba (11,3%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a. Pozitivan stav prema članstvu BiH u EU imaju tri od četiri mlade osobe, odnosno njih 73,3%. U Republici Srpskoj 28,6% mladih ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se polovina mladih, 49,3%, slaže s tim da BiH postane članica EU-a.
Da BiH treba biti članica NATO-a, smatra 52,6% mladih u BiH, dok ih 12,3% nema jasno formiran stav o ovoj temi. Članstvo BiH u NATO-u ne podržava 27% mladih. Kada govorimo o dobnim razlikama, primjetan je blagi trend da unutar skupine onih koji ne podržavaju članstvo u NATO-u više ima mladih iz starijih dobnih skupina (20 - 24 i 25 - 30 godina). U skupini mladih koji podržavaju članstvo u NATO-u ovakav trend nije uočen, podrška je ravnomjerno raspoređena među dobnim skupinama.
Za kojeg političara znaju
Kada govorimo o uzorku mladih koji žive u FBiH, trendovi po pitanju članstva u NATO-u vrlo su slični trendovima glede članstva u EU. Naime, svaka deseta mlada osoba (9,5%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica NATO-a. Podršku članstvu BiH u NATO-u daje 68,6% mladih koji žive u FBiH. Znatno drugačiji stavovi su mladih koji žive u Republici Srpskoj. Stavovi prema članstvu BiH u NATO-u su znatno negativniji u odnosu na stavove prema članstvu u EU. Gotovo dvije trećine mladih iz RS-a (63,7%) ne slaže se da BiH bude članica NATO-a, dok svaka peta mlada osoba (18,3%) pruža podršku članstvu BiH u NATO-u.
A kada je o samoj političkoj pismenosti riječ, prema podacima iz ankete, većina ispitanika (81,5%) točno identificira Ustav BiH kao najviši pravnopolitički dokument države BiH. Ovo pokazuje solidno razumijevanje ključnog pravnog okvira države među mladima. Zanimljivo je primijetiti da postoji značajan postotak ispitanika (10,7%) koji Daytonski mirovni sporazum smatraju najvišim pravnim dokumentom. Ovaj odgovor je češći među ispitanicima iz izvangradskih sredina (60,5%) u usporedbi s gradskim (39,5%). Manji broj ispitanika (3,5%) ne zna odgovor na ovo pitanje, a najviši postotak ovih odgovora dolazi od mlađih ispitanika (15 - 19 godina) sa 6,2%. Ovaj odgovor je gotovo jednako zastupljen među ispitanicima iz gradskih (48,6%) i izvangradskih (51,4%) sredina.
Prema podacima iz ankete, većina ispitanika, njih čak 89,7%, točno identificira sastav Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od entiteta Federacije BiH, Republike Srpske te Distrikta Brčko. Zanimljivo je da 4,7% ispitanika smatra kako se BiH sastoji samo od entiteta, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH, dok manji postotak od 3,9% navodi netočnu tvrdnju da su sastavni dijelovi BiH županije, Federacija BiH, Republika Srpska i Herceg Bosna. Ovi rezultati mogu ukazivati na konfuziju ili nedostatak informacija o točnoj administrativnoj podjeli države.
Analizirajući podatke o poznavanju trenutačnog predsjedatelja Vijeća ministara BiH među mladima, uočava se da je Borjana Krišto prepoznata kao trenutačna predsjedateljica kod 38% ispitanika, što ukazuje na relativno dobru razinu informiranosti o aktualnim političkim osobama. Međutim, značajan broj ispitanika (34%) nije znao odgovor na ovo pitanje, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem političke pismenosti među mladima. Analiza ankete pokazuje da 42,8% ispitanika zna točan odgovor - da je Nermin Nikšić trenutačni premijer FBiH. Međutim, značajan dio ispitanika (32,8%) nije znao odgovor na ovo pitanje. Manji postotak ispitanika je naveo Elmedina Konakovića (11,2%) i Fadila Novalića (11,5%) kao trenutačne premijere, dok je 1,7% njih navelo da ne želi odgovoriti. U anketi je većina ispitanika (36%) točno identificirala Radovana Viškovića kao trenutačnog premijera Republike Srpske. Milorad Dodik, koji nije premijer, bio je pogrešan odgovor kod 28% ispitanika. Oko 19% ispitanika navelo je Željku Cvijanović, dok je 15% odgovorilo da ne zna tko je trenutačni premijer. Tijekom prikupljanja podataka anketari, koji su također mladi, anketirali su ukupno 1069 mladih osoba u dobi od 15 do 30 godina iz cijele BiH.