Ako danas dobije “zeleno svjetlo” za početak pristupnih pregovora, pred Bosnom i Hercegovinom otvara se dugotrajan i vrlo zahtjevan proces koji će sigurno trajati godinama, a završit će prijamom zemlje u punopravno članstvo Europske unije, piše Večernji list BiH.
Kako će teći pregovori
Koliko će taj proces trajati, nitko ne može prognozirati jer su iskustva drugih zemalja različita i svaka su od njih na putu k punopravnom članstvu u Uniji imala svoje specifičnosti. Ima ih i Bosna i Hercegovina, ali postoje tehničke stvari koje se ne mogu izbjeći. A naša je prednost što možemo učiti na iskustvima i pogreškama drugih. Poglavito onih koji su nam spremni svesrdno pomoći, a takav je slučaj s Hrvatskom, koja je i najsvježiji primjer uspješnog proširivanja EU-a. On što nam slijedi je screening, odnosno svojevrsno snimanje postojećeg stanja i usvajanje pregovaračkog okvira. Screening uključuje niz multilateralnih i bilateralnih sastanaka za svako od (očekivanih) 35 poglavlja pravne stečevine EU-a za koje se odvijaju pregovori o članstvu. Rezultati screeninga neposredno utječu na oblikovanje pregovaračkih stajališta. Ovaj izrazito zahtjevan i važan proces, s jedne strane, omogućava državi kandidatkinji da se upozna s pravnom stečevinom EU-a i Europskoj komisiji i državama članicama da procijene stupanj spremnosti države kandidatkinje za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju. O otvaranju i privremenom zatvaranju pojedinih poglavlja pregovora odlučuju zajednički sve države članice. Kako bi bila spremna za početak pregovora, RH je osnovala tijela za vođenje pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Hrvatski pregovarački tim i radne skupine za pregovore uspostavljeni su na načelima stručnosti i uključenosti svih struktura u društvu.
Obuhvaćali su više od 1500 stručnjaka iz više od 400 državnih i nedržavnih ustanova, iz javnog i privatnog sektora, različitih organizacija i poduzeća, u cilju da svojim znanjem u konkretnom segmentu pregovora daju stručnu potporu voditelju radne skupine i pregovaračima te da prenesu iskustva i znanja stečena tijekom pregovora na ustanove koje predstavljaju. Cilj je bio, prije svega, osigurati široku društvenu suglasnost o pristupanju EU, transparentnost tog procesa i, dakako, odgovorno vođenje pregovora o članstvu. Važno je naglasiti da je u Hrvatskoj iznimno bitno što je još 2005. godine postignut konsenzus parlamentarnih stranaka o približavanju RH EU, tzv. Savez za Europu, te što je uspostavljen Nacionalni odbor - radno tijelo Hrvatskog sabora čija je uloga nadgledanje i ocjenjivanje tijeka pregovora o pristupanju te davanje smjernica i mišljenja o pregovaračkim stajalištima Hrvatske, a na čijem čelu je predstavnica oporbe. Pregovori o pristupanju ne vode se o sadržaju same pravne stečevine, nego o uvjetima i načinu njezina preuzimanja i primjene.
Cilj je BiH, kao što je bio i Hrvatske, ući potpuno pripremljena u EU te će stoga za one sektore u kojima posebnu pozornost treba posvetiti vitalnim nacionalnim interesima zatražiti prijelazna razdoblja. BiH je u određenoj mjeri već uskladila svoj zakonodavni sustav s pravnom stečevinom EU-a, posebno tijekom provedbe obveza preuzetih na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Treba znati da je usklađivanje bh. zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, kao preduvjet pristupanja, opsežan posao koji nema alternative i oko kojeg nema kompromisa. Stoga se posebno treba koncentrirati na stvarnu provedbu novih zakonodavnih rješenja, na uspostavu institucija koji će svojim djelovanjem jamčiti da zakonsku odredbu u provedbi osjeti i koristi svaki pojedinac.
Usklađivanje zakonodavstva
Novost hrvatskog procesa pregovora s EU-om bilo je određivanje mjerila za otvaranje i privremeno zatvaranje pregovora u pojedinom poglavlju pregovora. To očekuje i BiH. Cilj mjerila je povećanje učinkovitosti pregovaranja te osiguranje provedbe usvojenih zakona. Iz hrvatskog iskustva, mjerila se mogu odnositi na usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, postojanje odgovarajućih administrativnih i pravosudnih sposobnosti, ispunjavanje obveza iz SSP-a, ispunjavanje obveza iz Pristupnog partnerstva, donošenje strategija i akcijskih planova preuzimanja pravne stečevine s precizno određenim vremenskim rokovima.
Ipak, mjerila nisu dodatni uvjeti za članstvo u EU. Mjerila predstavljaju jasne putokaze na putu u EU te mogu učiniti proces pregovora transparentnijim, preciznijim i učinkovitijim. Uz pomoć jasnih mjerila možemo lakše iščitavati što se od nas očekuje te istodobno lakše dokazati da smo to i ispunili. Na kraju procesa upravo će ispunjena mjerila biti jak jamac vjerodostojnosti i spremnosti BiH za ulazak u EU. BiH slijedi imenovanje glavnog pregovarača, ali i svih struktura u procesu pregovora. Tu će posebno mjesto imati Mehanizam koordinacije, koji je ranije usuglašen i usvojen u BiH. Glavni pregovarač je na čelu detaljno razrađene pregovaračke strukture koja uključuje zamjenike, tajnika te pregovarače za određene skupine poglavlja. Svaki od pregovarača ima svoj stručni tim u kojem su voditelji pojedinih konkretnih poglavlja. Najtežim se poglavljima u pravilu smatraju zaštita okoliša, poljoprivreda, pravosuđe i unutarnji poslovi te tržišno natjecanje.