Zajam Europske unije vrijedan 250 milijuna eura, koji će dobiti Bosna i Hercegovina u cilju pomoći u oporavku od pandemije, kao što je poznato, dolazi u dvjema jednakim ratama od 125 milijuna eura. Dok se prva isplaćuje nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju, za drugu će biti potrebno uraditi nekoliko reformi. Cilj pomoći je ublažiti ograničenja koja BiH ima u smislu financiranja iz vanjskih izvora, ublažiti platnu bilancu i ukupne proračunske potrebe, ojačati stanje deviznih rezervi i pomoći BiH u rješavanju tekućih vanjskih i financijskih poteškoća.
Strukturne mjere
Večernji list u posjedu je memoranduma između BiH i Europske unije, a iz kojega se može zaključiti kako je za drugu tranšu potrebno nekoliko makroekonomskih i strukturalnih mjera prilagođavanja, počevši od koordinacije svih razina vlasti za provedbu socioekonomskih reformi pa do objavljivanja iznosa pomoći za 50 najvećih korisnika pomoći. Memorandum je definiran tako da se precizira kako isplata druge rate pomoći ovisi o tome da Europska komisija pozitivno ocijeni, uime Europske unije, napredak ostvaren u odnosu na određeni broj makroekonomskih i strukturalnih mjera. Prije nego što Komisija isplati drugu ratu, Ministarstvo financija i riznica uime BiH dostavlja Komisiji izjavu o ispunjavanju uvjeta za isplatu koji dolaze uz pomoć. Nakon što primi takvu izjavu, Komisija će procijeniti, na temelju konzultacija s relevantnim vlastima BiH, napredak ostvaren u ispunjavanju tih uvjeta.
Okvir za procjenu
Konkretne mjere politika i referentni okvir za ovu procjenu izričito su navedeni u dodatku I. Uvidom u ovaj dodatak vidljivo je kako se od BiH traži jačanje institucionalnog okvira za makroekonomsku analizu i planiranje te se tu podsjeća na odluku Vijeća ministara BiH od 5. 5. 2020. o uspostavljanju Skupine za socioekonomski odgovor u smislu unaprjeđenja koherentnosti i učinkovitosti socioekonomskih reformi. Odgovornost Skupine je koordinacija aktivnosti svih razina vlasti povezanih s definiranjem odgovarajućih socioekonomskih mjera. Istodobno, zemlja će morati raditi na objavljivanju, na tromjesečnoj osnovi, detaljnih informacija o usvajanju i provedbi žurnih mjera potpore tijekom pandemije COVID-19, uključujući iznose pomoći po kategoriji korisnika, identitet i iznos alociran za 50 najvećih korisnika pomoći, kao i uvjete i kriterije alokacije potpore, u skladu s državnim propisima o tajnosti. Potrebni su i amandmani na Zakon o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VTSV) u smislu uspostavljanja sustava provjere sadržaja imovinskih kartona sudaca i tužitelja i članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. Važne reforme morat će se odnositi i na smanjenje poreznog klina u oporezivanju rada za zaposlenike koji primaju male plaće uz povećanje plaća nakon oporezivanja kroz amandmane na Zakon o porezu na dohodak i Zakon o socijalnim doprinosima u FBiH, čiji je cilj i povećanje stupnja usklađenosti između dvaju entiteta, kao i na početak povećanja kapaciteta službi za zapošljavanje radi osiguranja aktivnije potpore nezaposlenima.