Imajući u vidu značaj lokalnih medija u prevenciji ozbiljnog društvenog problema kao što je nasilje u obitelji i njihovu edukativnu ulogu, te sve učestalije pojave neetičkog izvještavanja koje može nanijeti štetu cjelokupnoj zajednici, u Livnu je održan sastanak članova/ica županijskog Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji s predstavnicima medija na području HBŽ-a, piše Večernji list BiH. Sastanak je inicirao Mediacentar Sarajevo u suradnji s UN Women, a podržalo ga je županijsko Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih.
Nakon analize medijskog izvještavanja o obiteljskom i nasilju nad ženama, koordinatorica Mediacentra Selma Zulić Šiljak predstavila je smjernice za unaprjeđenje etičkog i profesionalnog medijskog izvještavanja u toj oblasti, ali i naglasila značaj lokalnih medija.
- Nasilje se događa u lokalnoj zajednici, prijavljuje se lokalnim subjektima zaštite i to je taj neki prvi servis podrške koja se daje osobi koja je preživjela nasilje, kao i njezinoj obitelji. Zato lokalni mediji imaju veliku ulogu, i edukativnu i preventivnu - kazala je Zulić Šiljak. I Hrvoje Pašalić, istražitelj Odjela za posebne namjene u MUP-u HBŽ-a, smatra kako je suradnja s medijima vrlo bitna. “Mislim da bismo kroz medije mogli više doprijeti do žrtava nasilja u obitelji, ohrabriti ih da ga prijavljuju. Ovo ne bih govorio sa stopostotnom sigurnošću, ali mislim da puno djela koja se dogode nisu prijavljena, da ostaju u sivoj zoni.” Od predstavnika MUP-a doznali smo kako su 2021. prijavljena 43 slučaja nasilja u obitelji, od čega je Tužiteljstvu upućeno 27 izvješća. Lani je evidentiran 41 slučaj, a na Županijsko tužiteljstvo upućena su 24 izvješća.
U prvih šest mjeseci tekuće godine taj omjer je mnogo bolji jer je od 15 evidentiranih slučajeva obiteljskog nasilja Tužiteljstvu upućeno 12 izvješća. Na Općinskom sudu Livno izriče se sve više zaštitnih mjera, kazala nam je Martina Baković, predsjednica kaznenog odjela Općinskog suda Livno. Tako je u protekle tri godine izrečeno 48 zaštitnih mjera: 15 obveznog liječenja od ovisnosti, najčešće od alkohola, 23 zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana, 8 zabrana približavanja žrtvi nasilja i 2 udaljenja iz stana odnosno kuće.
- Uočeno je i to da se u određenim slučajevima ne ide s kaznenim prijavama za nasilje u obitelji, premda su postojali elementi, što je u posljednje vrijeme uspješno otklonjeno raznim edukacijama, kako policijskih službenika tako i sudaca koji rade na prekršajnom odjelu - dodala je Baković. Iz nevladina sektora istaknuto je kako u Drvaru i Grahovu ne postoje centri za socijalnu skrb, a da i oni u Glamoču i Kupresu nemaju dovoljno ni kapaciteta ni stručnog osoblja. - Za bolju skrb o žrtvama u HBŽ-u treba otvoriti sigurnu kuću, a dok se to ne uspostavi, oformiti mobilni tim s psihologom, socijalnim radnikom i pravnikom, koji će zbilja biti na raspolaganju, kako nama udrugama koje se bavimo s tim tako i ženama koje svakodnevno trpe nasilje, pa i djeci - zaključila je Danka Zelić, predsjednica UG “Grahovo”. Prezentiran je i usvojen okvirni plan suradnje Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja HBŽ-a i lokalnih medija, a pozdravljena je i inicijativa za provedbu medijske zagovaračke kampanje kroz promotivne poruke i tematske emisije kojima bi se žrtve ohrabrile da prijave nasilje, a javnost osvijestila da je riječ o ozbiljnom društvenom, a ne privatnom problemu.