Nakon pojave pandemije koronavirusa velika većina bh. građana zakoračila u online trgovinu, gdje kupuju doslovno sve, i to u samo nekoliko klikova iz udobnosti vlastitog doma. Većina ih je nastavila primjenjivati tu naviku uvidjevši brojne prednosti takvog načina kupnje, poput uštede vremena, pa čak i popusta jer su neke stvari koje kupujete online jeftinije nego u trgovinama, a i online naručivanje nema klasično "radno vrijeme".
Zamke trgovine
No, koliko god to bilo "zgodno" i praktično, postoje i zamke online kupnje jer promjenu navika građana itekako koriste nelegalni prodavači. Tako je online, osim tenisica, jakni, kaputa, trenirki, torba..., moguće kupiti i torte, kolače, sušeno meso, sireve, mlijeko, i to bez ikakvog certifikata koji dokazuje sastav namirnica, njihovo podrijetlo, kvalitetu, kao i svaku ispravnost naručenog proizvoda. Za nezakonitu trgovinu posebno su pogodne društvene mreže, a trguje se i trošarinskim proizvodima - duhanom, cigaretama i duhanskim proizvodima. Osim pandemije, rastu trgovine navedenim proizvodima na internetu doprinijeli su njihova cijena, odnosno iznos trošarina koji je znatno viši u odnosu na kupovnu moć većine građana. S obzirom na to da se takvom trgovinom znatno smanjuje rizik od odgovornosti, da je potražnja velika i da se državi ne plaćaju nameti, riječ je o unosnom biznisu. Uprava za neizravno oporezivanje je, svjesna ovog problema, u prethodnom razdoblju intenzivnije nadzirala internetsku trgovinu. Na upit portala klix.ba, obrazložili su koje aktivnosti provode. - Kontinuirano se prikupljaju podaci na stranicama preko kojih osobe koje nemaju dozvolu za obavljanje djelatnosti nezakonito prodaju robu. Pokušavaju se identificirati (ovisno o internetskoj platformi, osobe se često prijavljuju pod pseudonimom, čime otežavaju utvrđivanje svog identiteta) osobe i vrste roba koje se prodaju, a u cilju pronalaska tih osoba i utvrđivanja činjenica bave li se nezakonitom prodajom na internetu - obrazložili su. U slučaju da se takve osobe pronađu, kontaktiraju se vlasnici internetskih platformi kako bi se došlo do podataka onih koji se bave nezakonitostima. No, kako su istaknuli iz UNO-a, provideri ili pružatelji internetskih usluga ograničavaju davanje potrebnih podataka jer smatraju da isključivo daju zakup za reklamiranje i trgovinu te da se ne upuštaju u pravo prodaje. To za posljedicu ima dostavljanje nepotpunih podataka. Iz ove institucije objasnili su kako nemaju podatak o tome koliki je udio duhana cigareta i drugih duhanskih proizvoda u nezakonitoj trgovini na internetu, a objasnili su i zašto nemaju taj podatak. - S obzirom na veliki broj internetskih platformi, kako na deep i dark webu tako i na platformama koje su izvan nadležnosti BiH, a preko kojih se roba prodaje i na području BiH, vrlo je teško procijeniti koliki je udio takvih proizvoda u BiH jer se platforme mogu nalaziti bilo gdje u svijetu - istaknuli su. Dodali su za klix.ba kako će se još više posvetiti suzbijanju nezakonite internetske trgovine te su napomenuli kako je riječ o složenom pitanju, zbog čega je potrebna suradnja svih nadležnih tijela. Izdvojili su neke od poteškoća u suzbijanju nezakonite trgovine na internetu. - Jedna od poteškoća je nejasan okvir ovlasti, nedostatak obučenog stručnog kadra i softverskih alata za nadzor te materijalno-tehnička (ne)opremljenost. Problem je i izostanak registracije za djelatnost, pa samim time robu ne prati faktura. Teško je identificirati one koji stoje iza profila na društvenim mrežama namijenjenim za trgovinu. Lažni profili su i na internetskim oglasnicima - objašnjavaju iz UNO-a BiH, navodeći još neke od problema.
Količina proizvoda
- Teško je identificirati vrstu i količinu proizvoda koji se prodaju na internetu kako bi se utvrdilo jesu li ti proizvodi prošli carinsku proceduru ili ih se krijumčari i prodaje - naveli su, među stalim, za klix.ba iz UNO-a BiH. I SIPA je jedna od institucija koje su uključene u borbu protiv nezakonite trgovine. Kontinuirano djeluje u borbi protiv krijumčarenja duhana i duhanskih proizvoda te uspijeva zaplijeniti velike količine tih proizvoda, piše navedeni medij. Kolike su te količine, pokazuje podatak uprave ove institucije da se zbog ovog krijumčarenja godišnje izgubi gotovo milijardu KM, što je proračun državne vlasti.