Vlada FBiH je na hitnoj sjednici razmatrala usmeno podnesenu informaciju Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP) i Federalne uprave policije (FUP) o sigurnosnoj situaciji u FBiH. Vlada je primila na znanje ovu informaciju te donesenim zaključkom zadužila FMUP i FUP za sljedeću sjednicu pripremiti pisanu informaciju o sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH koju će Vlada proslijediti Parlamentu FBiH, piše Večernji list BiH.
Sigurnosna situacija
Nakon hitne sjednice medijima se obratio premijer FBiH Nermin Nikšić koji je kazao kako se središnja točka odnosila na informaciju koju je predstavio federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak o sigurnosnoj situaciji. - Želja nam je bila dobiti informaciju da vidimo gdje smo te pokušamo poslati neke poruke građanima kako FBiH tako i BiH - naveo je Nikšić. Dodao je kako je Vlada FBiH željela pokazati svoj dio odgovornosti i sagledati stanje. Istaknuo je da nisu zadovoljni činjenicom da se u izvještajnom razdoblju povećao broj ubojstava te će u tom smjeru FUP i FMUP intenzivirati aktivnosti. Istaknuo je da se ne može ocijeniti kako je sigurnosna situacija loša sudeći po parametrima, ali je žele podići na višu razinu. Iznio je podatak da, prema posljednjem izvješću posebnog predstavaka Ujedinjenih naroda, BiH spada u zemlju s niskim postotkom opasnosti od terorizma i ugrožavanja stanovništva. Također, Vlada traži od FMUP-a i FUP-a da se maksimalno angažiraju na dodatnoj sigurnosnoj stabilizaciji u FBiH. Vlada traži od FMUP-a i FUP-a i da dodatno intenziviraju suradnju i koordinaciju sa županijskim ministarstvima unutarnjih poslova i županijskim upravama policije da, svatko iz svoje nadležnosti, podigne razinu sigurnosti građana te radi na sprječavanju, otkrivanju i adekvatnom procesuiranju kaznenih djela. Nakon hitne, održana je i redovita sjednica Vlade, na kojoj je, među ostalim, na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja, usvojen program ekonomskih reformi FBiH od 2024. do 2026. Program ekonomskih reformi FBiH od 2024. do 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnoj razini i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljevi politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir te prioriteti strukturnih reformi, kao i priloge s tabličnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja programa, u koordinaciji i konzultacijama s resornim ministarstvima, pripremljena onako kako je to utvrđeno zahtjevima Europske komisije i smjernicama za izradu programa. Ključni izazov za BiH, a tako i za FBiH, navodi se u programu, je povećanje produktivnosti i gospodarskog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprječavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za premašivanje ovih izazova, uz makrofiskalne politike, nužne su i sektorske mjere te strukturne reforme. Ključni prioritet Vlade u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pozornost bit će posvećena rješavanju problema vezanih uz demografsku budućnost FBiH. Vlada je donijela zaključak kojim usvaja informaciju o poduzetim aktivnostima ovog Zavoda za sudjelovanje FBiH u inicijativi EU komisije "Plan rasta za zapadni Balkan". Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojila program utroška sredstava s kriterijima raspodjele "Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu", utvrđen proračunom FBiH za 2024. u iznosu od 175,000.000 KM, što je više za 8,5 milijuna KM od lanjskog proračuna.
Podrška poljoprivredi
Programom novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. povećana su sredstva za poticaje u biljnoj i animalnoj proizvodnji, kao i za mjere u okviru modela ruralnog razvoja i modela ostalih vrsta potpora. Za podršku biljnoj proizvodnji osigurano je 27,540.000 KM. Zadržane su sve mjere iz prošlogodišnjeg programa, s tim što su na osnovni iznos od 500 KM po hektaru uvedeni dodaci za osnovno plaćanje kao strateški važne proizvodnje, dodatak za dizelsko gorivo (100 KM) te dodatak za organsku proizvodnju (200 KM), u ovisnosti o tome je li riječ o biljnoj ili animalnoj proizvodnji. U okviru mjere uvedena je i podrška u iznosu od milijun KM za proizvodnju merkantilnog krumpira te je izdvojen kukuruz u zrnu iz mjere stočnih žita kao strateška kultura za animalnu proizvodnju. Za animalnu proizvodnju predviđeno je 97,600.000 KM. Određeno je povećanje iznosa novčanih potpora za neke proizvodnje kao što su rasplodne junice, tovne svinje, slatkovodna i morska riba te izvorne zaštićene pasmine životinja, kao i korekcija maksimuma za određene proizvodnje. Podrška proizvođačima mlijeka kao fizičkim osobama povećana je s 0,38 KM po litri na 0,40 KM po litri. Pčelarima je omogućeno, uz podršku po košnici, ostvariti dodatnu novčanu podršku od 10 KM po košnici uz uvjet da prodaju minimalno 3 kilograma meda po košnici.