Vlada Federacije BiH će, zbog davno preuzetih obveza morati iduće godine utemeljiti središnji informacijski sustav za upravljanje otpadom.
Novac iz fondova EU-a
Središnji informacijski sustav, kojim bi upravljale županije i Federacija BiH, treba sadržavati registar zagađivača (dio uspostavljenog registra zagađivača koji sadrži podatke o otpadu), registar odlagališta otpada, podatke o proizvedenim, prikupljenim i obrađenim količinama otpada, podatke o prekograničnom prometu otpada, registar dozvola za upravljanje otpadom te podatke o planovima upravljanja otpadom Federacije, županija, općina i samih proizvođača otpada. To znači kako će se, kad cijeli projekt zaživi, jasno u svakom trenutku znati kakav se otpad i koja količina u FBiH stvara, na koji način se njime upravlja i kakve su sve posljedice na okoliš i zdravlje građana. Uspostavom baze podataka promijenit će se i rad komunalnih službi koje će morati u budućnosti razvrstavati otpad. To znači kako će i građani općina i gradova ubuduće imati, kao i u svim članicama EU-a, posebne kontejnere u koje će se ubacivati otpad po podrijetlu, papir, staklo... Također se planiraju otvarati pogoni za reciklažu otpada.
Posebna pozornost bit će posvećena uspostavi i radu postrojenja za opasni otpad koja često kombiniraju faze skladištenja, recikliranja i tretmana, kao i konačno odlaganje.
Takva postrojenja su složena i potrebno je osigurati njihovo pravilno upravljanje i nadzor, a bilo kakva ispuštanja iz takvog postrojenja u zrak i vodu moraju biti vrlo pažljivo kontrolirana i nadgledana. Kako piše u studiji pod nazivom “Federalni plan za upravljanje otpadom 2012. - 2017.”, uspostava sustava upravljanja otpadom zahtijeva značajna ulaganja koja, neovisno o državi, nisu zanemariva. Samo za sanaciju postojećih odlagališta otpada potrebno je, prema izračunu u planu, uložiti oko 250 milijuna maraka.
Prema procjeni, za uspostavu sustava upravljanja otpadom više je različitih izvora financiranja, kao što su sredstva ostvarena iz osnova međunarodne bilateralne i multilateralne te suradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, proračun Federacije, krediti banaka, sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i financijskih institucija, donatorska sredstava i drugi oblici potpore. Očito je kako Federacija BiH, županije i općine kasne s cijelim projektom, a time i povlačenjem novca iz pretpristupnih fondova EU-a.
Ured za reviziju rada institucija FBiH utvrdio je kako ni na jednoj razini nisu poduzete aktivnosti kako bi se u potpunosti provele revidirane mjere iz studije “Federalni plan upravljanja otpadom od 2012. do 2017. godine”.
Nalazi revizije
Na temelju provedenog istraživanja, revizijski tim daje nalaze koji se odnose na donošenje planova upravljanja otpadom.
Federalno ministarstvo za zaštitu okoline i turizma nije predložilo Vladi FBiH da donese federalni plan upravljanja opasnim otpadom. U svim županijama i općinama nisu doneseni planovi upravljanja otpadom, a doneseni planovi upravljanja otpadom na razini županija i općina se sporo, slabo ili vrlo malo provode.
Na razini FBiH još ne postoji baza podataka o vrstama i količinama otpada koja bi bila temelj za donošenje potrebnih odluka iz ove oblasti i za praćenje realizacije ostvarivanja strateških ciljeva.