U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije u prvih šest mjeseci ove godine 349 osoba je zatražilo pomoć nakon ugriza pasa, piše Večernji list BiH.
Opasnost od bjesnoće
U prvih šest mjeseci 2015. javilo se takvih 411 osoba, što je više za oko 15 posto, kazao je Feni prim. dr. Tihomir Bera, odgovorni liječnik smjene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a. Istaknuo je da je “manji broj tih pasa steriliziran i cijepljen od zaraznih bolesti”.
- Čovjek može oboljeti kad ga ugrize pas jer se ugrizom preko kože čovjeka otvara put ulaska streptokoke aureusa - zlatnih streptokoka koje žive na koži. Ta rana se može inficirati i ne može se šivati u početnoj fazi, najčešće su to manje, ali bude i težih ozljeda koje se kirurški dorađuju”, kazao je Bera. Istaknuo je da bi psi prilikom sterilizacije trebali biti i cijepljeni jer bi se tako spriječilo da prenesu bolesti na ljude. “Bjesnoća je najveći problem ako bi netko obolio - kazao je Bera, dodavši da prema njegovim saznanjima “u SŽ-u nijedan pacijent nije obolio od te bolesti”.
Liječenje nakon ugriza
U slučaju ugriza psa lutalice medicinsko osoblje odmah započinje cijepljenje. Jedno provođenje postekspozicijske antirabične zaštite za pacijenta prosječne tjelesne težine od 80 kilograma košta blizu 2000 KM. “Cijepljenje podrazumijeva aplikaciju seruma i cjepiva prema uobičajenim shemama u ovisnosti o anamnestičkim podacima. Doza se određuje na osnovi težine pacijenta. Serum za antirabičnu zaštitu aplicira se kao 21 jedinica na kilogram tjelesne težine. Tako bi osoba od 80 kilograma trebala primiti 1600 jedinica, što u konačnici košta oko 2000 KM”, kazala je ranije za Klix.ba epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo TŽ-a Azra Džaferagić-Franca.
Budući da je zaštita od bjesnoće regulirana Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH, troškovi provođenja postekspozicijske antirabične zaštite idu na teret ZZO-a FBiH.