Slučaj zaposlenice Ureda visokog predstavnika (OHR) Aide Tulić, koja je na Facebooku neprimjereno komentirala događanja oko prijevremenog puštanja na slobodu Darija Kordića, prizivajući poplave na područjima gdje se Kordiću izražava dobrodošlica, nije prvi, a ni jedini takav. Ali je skandalozno kako se osobe koje rade u međunarodnim institucijama i kakvim porukama oglašavaju na društvenim mrežama.
Slučaj Tulić i sankcije
Večernjaku se nakon otkrivanja „slučaja Tulić“ javilo više čitatelja koji upozoravaju da su i neki drugi zaposlenici međunarodnih organizacija u Sarajevu na društvenim mrežama proteklih godina izražavali svoje političke stavove na krajnje neprimjeren način. Međutim, najveći broj takvih slučajeva ostao je medijski neprimjećen. Neki političari uporno upozoravaju kako je domaće osoblje zaposleno u međunarodnim institucijama, svojim analizama, savjetima i izvješćima, uveliko utjecalo na kreiranje određenih odluka tih institucija koje su imale velike posljedice na situaciju u BiH. Vrlo je neobično da u sarajevskim uredima međunarodnih organizacija, od kojih se očekuje politička neutralnost i nepristranost, angažiraju ljudi koji su ranije bilo vrlo aktivni u strankama i nevladinim organizacijama. I dok se njihovo zakulisno političko djelovanje teško može razotkriti i dokumentirati, iznošenje osobnih političkih stavova na društvenim mrežama mnogo je izloženije javnosti. Vjerojatno će nakon iskustva Aide Tulić mnogi od zaposlenika međunarodnih organizacija biti oprezniji u iznošenju stavova na društvenim mrežama. Što se tiče sankcija za neprimjereno istupanje u javnosti i društvenim mrežama, ono je regulirano pravilnicima u većini međunarodnih organizacija.
Postoje jasna pravila
Kada su, pak, u pitanju veleposlanstva stranih država, oni primjenjuju procedure i pravila propisana od svojih vlada, odnosno ministarstava vanjskih poslova. Nema službenih potvrda da je do sada netko od zaposlenika međunarodnih institucija i diplomatskih predstavništava u BiH sankcioniran zbog neprimjerenog istupanja u javnosti ili na Facebooku, Twitteru i drugim društvenim mrežama. S druge strane, u domaćim institucijama je to postala skoro praksa, iako će mnogi reći kako se i tu često primjenjuju dvostruka mjerila. Stječe se dojam kako su sankcije najviše ovisile o reakciji javnosti i medija na neke istupe državnih službenika. Kako bilo, državni službenici u BiH danas su oprezniji u korištenju društvenih mreža, nego što su bili do prije godinu-dvije, odnosno otkako su sankcionirani neki njihovi kolege.