Puno je nedoumica oko koronavirusa. Ne zna se je li oslabio, jesu li preboljeli zaštićeni ili ne od ponovne zaraze, hoće li mutirati, što čeka regiju u narednom razdoblju, kako se pripremiti za drugi val kojeg stručnjaci najavljuju za jesen.
Za povećan broj zaraženih u prethodnom razdoblju odgovorni su krizni stožeri koji su, kaže prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog, požurili s ukidanjem mjera, piše Faktor.
- Ukinute su mjere na granicama, pa smo imali nekoliko slučajeva zaraze koji su uvezeni iz drugih zemalja. Imali smo situaciju da je ulazio i izlazio iz zemlje kako je tko htio. S druge strane, građani su ukidanje mjera dočekali kao da je kraj epidemije ne želeći shvatiti kako je virus cijelo vrijeme među nama. Ulice, kafići, vozila javnog gradskog prijevoza puni su ljudi, nitko ne nosi maske, nitko ne drži distancu. U prva dva mjeseca epidemije uradili smo odličan posao. Svjestan sam da ne možemo biti hermetički zatvoreni zbog disciplina koje život znače, prije svega mislim na ekonomiju, ali i dalje smatram kako je mjere trebalo postepeno ukidati – kaže Karamehić.
Na pitanje što čeka regiju u narednom razdoblju, Karamehić odgovara kako bez obzira na to što se radi o malim zemljama, nemoguće je izolirati se od ostatka svijeta.
- Radim kao profesor u jugoistočnoj Aziji, imam obitelj na Tajlandu i u Bangkoku i često sam prisutan u Kini, Južnoj Koreji, Singapuru. To je oko 10.000 kilometara od nas i to je fizički jako daleko. Međutim, virus je nakon mjesec dana, s tog područja došao u Europu. Hoću reći kako bez obzira na to koliko smo udaljeni i kolika smo zemlja, ne možemo se potpuno izolirati. Slovenija je povukla odlične poteze, ali i Hrvatska, pa su time jednim dijelom i nas spasili od prekomjerne zaraze. Važno je kako će se zemlje organizirati i na osnovu toga izboriti s virusom i u narednom razdoblju.
Kao dugogodišnji imunolog, iza kojeg je 40 godina staža, nije kaže, za "švedski model" kontrole širenja epidemije.
- Jako se dobro razumijem i involviran sam u ovo što nam se događa. Čak sam i Kinezima bio savjetnik na početku pandemije jer cijene moje iskustvo i znanstveni rad. Sve je zasnovano na imunologiji, od cjepiva, serološke dijagnostike na antitijelima, do toga da svi lijekovi koji budu pronađeni moraju se odraziti na neke imunološke dijelove u našem i organizmu virusa. Zašto nisam za "švedski model"? Smrtnost od koronavirusa sada je u svijetu između dva i tri posto. To je na osam milijuna zaraženih ljudi, negdje oko pola milijuna smrtnih ishoda. Ako se dozvoli da se virusom zarazi 60 ili 70 posto stanovništva jedne zemlje, kako bi stvorili antitijela, u tom slučaju smrtnost će biti daleko veća. U svijetu bi tada bilo milijardu zaraženih, a oko 20 milijuna umrlih jer neće se samo zaraziti zdrave osobe sa dobrim imunološkim sustavom, nego i kronični bolesnici, a za veliki broj njih koronavirus bio bi koban. Isto tako u riziku su i mala djeca do tri-četiri godine koja nemaju izgrađen imunitet. Krajni rezultat ne bi bila smrtnost dva ili tri posto, nego pet-šest do deset posto. Na milijardu stanovnika deset posto je 100 milijuna. Švedska je jednostavno ovakvim ponašanjem otpisala starije ljude.
Osvrnuo se i na rezultate istraživanja koja su pokazala da osobe koje su bile zaražene koronavirusom vrlo brzo gube antitijela nakon čega ponovno postaju podložni zarazi.
- Virus je novi i još velika enigma za znanstvenike. Imamo određena saznanja – kako se prenosi, kakva mu je struktura i genom, ali nemamo još dovoljno imunoloških saznanja o njemu – koliko je virulentan, znači koliko je jak antigen, koliko je opasan, koliko inicira stvaranje prirodnih antitijela u organizmu, što bi bio odgovor antigen – antitijelo na kome se baziraju cjepiva i lijekovi. Antitijela se ne stvaraju samo usljed primarnih i sekundarnih imunodeficijencija, ali to je zanemariv broj ljudi u svijetu. Međutim, mi smo u pandemiji, jako puno ljudi je oboljelo, a oni koji su imali zarazu, brzo gube antitijela koja bi trebala štititi od ponovne zaraze. Kod SARS-a, koji je rođak COVID-19, imunitet traje od dvije do četiri godine. Nažalost, rezultati ovih istraživanja potvrđuju moja strahovanja da je ovaj virus specifičan u odnosu na sve ostale iz obitelji koronavirusa. Rekao bih da se ponaša izvan svih pravila imunologije.
Iako će možda druga buduća istraživanja potvrditi suprotno, Karamehić kaže kako će se ovo sigurno odraziti na pronalazak efikasnog cjepiva.
- Na imunologiju utječe sve, od kontinetna gdje živite, rase kojoj pripadate, načina života… Nije ista borba koja se vodi sa virusom u Europi, sjevernoj Americi ili Aziji. Sve ima svoje specifičnosti, pa će i cjepivo biti regionalno ili subregionalno. Dakle, cjepivo koja bude djelovalo u Kini, neće svoju efikasnost pokazati među europskim stanovništvom, u sjevernoj Americi, Africi… Bit će 10, 20, 50, 100 tipova cjepiva, koje se neće samo jednokratno davati, nego u više navrata kako bi se organizam stalno senzibilizirao.
Dodaje kako nema egzaktnih znanstvenih podataka da je virus oslabio ili mutirao.
- Za nas bi najbolje bilo da je oslabio ili mutirao, ali treba znati kako svaka mutacija ne znači slabljenje virusa. On tada može i ojačati. Imamo izjavu direktora bolnice u Novom Pazaru koji je otkrio da imaju 20 zaraženih liječnika i 40 medicinskih sestara i da neki od njih imaju tešku kliničku sliku. On smatra da je virus mutirao i time postao jači. Na terenu su dakle, crno-bijela saznanja jer neki stručnjaci tvrde da je oslabio, dok drugi kažu suprotno.
Dok mnogi najavljuju drugi val najesen, Karamehić kaže kako prvi val nikada nije prestao i da se ne zna kada će se to dogoditi.
Na pitanje kako imunološki sustav pripremiti za hladnije mjesece, odgovara kako ga je nemoguće izgraditi preko noći, za sedam ili mjesec dana.
- Prije svega moramo naučiti živjeti s ovim virusom, što podrazumijeva pridržavanje aktualnih mjera distance, nošenja maske, adekvatne osobne higijene. S druge strane, dobar imunološki sustav gradi se tijekom cijelog života, no dobro bi bilo znati da je jamac kvalitetnog obrambenog mehanizma u organizmu – zdrav način života koji podrazumijeva – osam sati spavanja, osam sati rada i osam sati aktivnosti. To znači da su dovoljno kvalitetnog sna, uravnotežena prehrana i fizička aktivnosti garant dobrog imuniteta – zaključio je Karamehić.