Jučer je održana vrlo konfuzna i prepuna svađa treća sjednica Međuresorne radne skupine za izmjenu Izbornog zakona. Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto unatoč svemu ističe da se Izborni zakon mora izmijeniti.
Večernji list: “Ako želite da nešto ne uspije, osnujte povjerenstvo”, izreka je koja se pripisuje sir Winstonu Churchillu. Imate li takav dojam na početku rada Međuresorne radne skupine?
- Sve je stvar kako se određenom poslu pristupa. Ako pristupate na način da to bude samo paravan za nešto, onda je teško vjerovati da će tu biti doprinosa i da će se nešto postići. Što se tiče mene i mojih kolega koji sudjelujemo u radu Međuresorne radne skupine uime HDZ-a, uvjerena sam da ćemo učiniti sve i sudjelovati s proaktivnim prijedlozima kako bismo, kada je u pitanju Izborni zakon, napravili iskorak u provedbi odluka kako Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju tako i odluka Europskog suda za ljudska prava, a, naravno, potom i sve druge popravke koji idu u smjeru transparentnosti i demokratičnosti izbornog zakonodavstva.
Večernji list: Četrnaest je članova vrlo šarolikog sastava hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka. Na prvoj sjednici ni poslovnik nije usvojen. Što vam to govori?
- Nije stvar u tome ima li neko radno tijelo četrnaest, petnaest, dvadeset ili pak tri člana ako postoji volja da se dođe do rješenja u određenim pitanjima. Onda je najmanje bitno koliko neko radno tijelo ima članova. Kada govorimo o reformi izbornog zakonodavstva, najbolji pokazatelj postojanja političke volje jest pronalazak rješenja glede provedbe odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar. S druge strane, ako nema političke volje, onda je, naravno, i poslovnik o radu nekog radnog tijela problem.
Večernji list: Vaš predsjednik Dragan Čović poznat je po optimizmu, no sada mu je taj optimizam privremeno preuzeo Bakir Izetbegović kazavši kako konačno postoje izgledi da se dogovore izmjene Izbornog zakona. Kako to tumačite?
- Ne bih komentirala izjave kolege Izetbegovića. Mogu ponoviti samo pristup i stav HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a da su ova neizborna godina i vrijeme koje nam je preostalo prilika koja se ne smije propustiti kada je u pitanju provođenje izbornih reformi, uz potpuno uvažavanje presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, omogućujući legitimno predstavljanje svih triju konstitutivnih naroda, kao i otklanjanje svih drugih diskriminacija kroz ograničene ustavne promjene. Kroz rad Međuresorne radne skupine vidjet će se postoje li izgledi i politička volja za pronalazak rješenja o ovom pitanju.
Večernji list: Nakon prve sjednice, čini se da je to strategija, moglo se nazrijeti kako je cilj bošnjačkih stranaka održavanje statusa quo i pri tome pokušaj da se krivnja prebaci na Hrvate. Griješim li?
- Pokušaj zadržavanja nekakva statusa quo, prije svega u cilju stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom, samo ruši temelje Daytonskog mirovnog sporazuma, osobito njegova Aneksa IV., koji se odnosi na Ustav BiH, te u konačnici dovodi u pitanje ključne preduvjete stabilnosti i održivosti BiH i njezine europske budućnosti.
Večernji list: Zašto ste inzistirali da sustav glasovanja u radnoj skupini uključuje i predstavnike naroda?
- Po Ustavu, BiH je država koju čine tri konstitutivna naroda (Hrvati, Bošnjaci i Srbi), a s obzirom na to da se poslovnik kao akt izravno naslanja na Ustav BiH, on mora odražavati ustavnu strukturu BiH, posebno kada je riječ o odredbama koje definiraju kvorum i način donošenja odluka.
Večernji list: Je li za vas prijeporno sudjelovanje stranih stručnjaka u izmjenama Izbornog zakona?
- Ni ja ni moji kolege koji dolazimo uime hrvatskog naroda ni u jednom trenutku nismo doveli u pitanje konzultativnu stručnu pomoć međunarodnih stranih stručnjaka. Štoviše, na naš prijedlog usvojeno je da se ostavi mogućnost da Međuresorna radna skupina odlukom može dopustiti sudjelovanje stručnjaka i iz drugih međunarodnih institucija, a ne isključivo Venecijanske komisije, Europske komisije i OEES-a, iako to bošnjačka politika u javnosti pokušava okarakterizirati kao otpor i odbijanje pomoći međunarodnih stranih stručnjaka.
Večernji list: Bilo je govora o nastavku razgovora lidera političkih stranaka. Hoće li se dogoditi ili će se sve prepustiti ovoj radnoj skupini?
- Nastavak političkog dijaloga na razini lidera stranaka, prije svega, važan je u provođenju reformskih procesa nužnih za postizanje kandidacijskog statusa BiH i usmjerenih na poboljšanje prilika i provedbi ključnih prioriteta. Na tom su putu legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i njihova jednakopravnost imperativ, a jedan od temelja političkog dijaloga na razini lidera stranaka svakako treba biti mostarski sporazum potpisan u lipnju prošle godine, uz sudjelovanje i predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: Znači li da se EU i SAD izvlače iz ovoga procesa?
- Kao što sam u prethodnom odgovoru spomenula, sporazum u Mostaru kojim su se potpisnici obvezali i na provedbu odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, potpisan je uz medijaciju kako predstavnika EU-a tako i predstavnika američke administracije.
Večernji list: Brojni sumnjaju u izmjene Izbornog zakona. Kako dalje, bojite li se da bi sljedeće godine, ako se izbori održe u neregularnim uvjetima, moglo doći od destabilizacije zemlje?
- Izmjene Izbornog zakona kojima se u potpunosti provode odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluke Europskog suda za ljudska prava, nužnost su i prioritet i tu alternative nema. Što se toga tiče, vjerujem kako ćemo svi zajedno imati dovoljno političke mudrosti i ovo pitanje završiti, prije svega, u interesu BiH i njezine stabilnosti i budućnosti.
Večernji list: Kako komentirate trbuhozborce bošnjačke politike koji tvrde da je provedena presuda “Ljubić”?
- Odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda jedino se može provesti kroz izmjene Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja je jedina nadležna za to. A oni koji tvrde suprotno upravo i koriste neustavne odredbe Izbornog zakona BiH kako bi uzurpirali pozicije koje pripadaju hrvatskom narodu kao konstitutivnom kako u Predsjedništvu BiH tako i u domovima naroda.
Večernji list: Uskoro se očekuje odluka o eventualnom dolasku novog visokog predstavnika, no ima li ta zamjena, iskreno, smisla ako će u establišmentu ostati ljudi poput dvojca iz Pravnog odjela OHR-a koji je bio probošnjački orijentiran?
- Preporuke Europskog parlamenta i Europske komisije jasno ističu kako BiH ne može postati punopravna članica Europske unije dok postoji institucija OHR-a koja je definirana aneksom X. Daytonskog mirovnog sporazuma. Stoga, ako ozbiljno razmišljamo o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije kako bismo stekli kandidacijski status i postali dio europske obitelji, svaka daljnja priča o instituciji OHR-a jednostavno nema smisla.