Učinkovitost demografskih mjera, a poglavito onih koje se odnose na izravne novčane potpore obiteljima s više djece, kao i rodiljske naknade, vidljiva je na primjeru Zapadnohercegovačke županije, koja strateški planiranim aktivnostima i procesima, dugoročno gledano, pojačava demografsku sliku te na prilično ilustrativan način pokazuje kako se značajnija financijska izdvajanja za obitelji itekako isplate.
Rezultat mjera
Blagica Leko, ministrica financija Zapadnohercegovačke županije, za Večernji list kaže kako podaci o broju novorođene djece, kao i rast broja obitelji s troje i više djece, svakodnevno potvrđuju kako demografske mjere koje provodi Vlada županije s jedinicama lokalne samouprave itekako imaju smisla.
- Smatram kako je ova županija najveći iskorak napravila donošenjem Zakona o zaštiti obitelji s djecom ZHŽ-a kojim je propisana jedinstvena mjera mjesečne novčane potpore za treće i svako iduće dijete u visini od 500 KM do napunjene djetetove sedme godine. Usporedbe radi, u prosincu 2022. godine za mjesečnu naknadu obiteljima s troje i više djece isplaćeno je 821.000 KM, u studenome 2023. godine taj iznos je bio 890.500 KM, a u istom mjesecu ove godine 982.000 KM. Dakle, pravo na naknadu u studenome ove godine ostvarilo je 183 djece više nego isti mjesec prošle godine.
Rebalansom proračuna za 2024. godinu ovu stavku smo s planiranih 10,600.000 KM podigli na 11,400.000 KM, što nam je bila smjernica prilikom planiranja proračuna za 2025. godinu kojim se ista na našu radost dodatno uvećava - naglasila je Leko. Ističe i kako ne treba zaboraviti ni potporu ženi majci koja nije u radnom odnosu, ona se u ovoj županiji isplaćuje tijekom 12 mjeseci u mjesečnom iznosu od 350 KM, dok se za opremanje djeteta isplaćuje 300 - 500 KM ovisno o tome je li majka u radnom odnosu.
Uz navedeno, u demografske mjere svakako spadaju i besplatni udžbenici za osnovnoškolce, subvencioniranje prijevoza za sve učenike, ali i niz mjera koje samostalno provode naši gradovi i općine..., što sve zajedno čini, navela je, da s ponosom možemo govoriti o pozitivnom prirodnom prirastu.
- Smatram kako je važno naglasiti da su sva davanja vezana uz demografske mjere redovito na isplati te tu nemamo nikakve zaostatke - izjavila je Leko.
Večernji list je analizirao grafički prikaz prirodnog kretanja stanovništva od siječnja do kraja listopada ove godine, a iz kojega se jasno nameće spomenuti zaključak o uspješnosti ove županije koja znatna sredstva izdvaja upravo za potporu mladim obiteljima s djecom. Ova je županija broj jedan u Federaciji BiH kada govorimo o demografiji, odnosno prirodnom kretanju stanovništva, te od siječnja, s iznimkom veljače i ožujka, bilježi pozitivne brojke, županija je koja u čak osam mjeseci ove godine, odnosno sedam mjeseci uzastopno, ima pozitivan prirodni prirast, a u tri mjeseca 2024. godine jedina je županija u Federaciji BiH koja ima više rođenih od umrlih.
Posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku, onaj za listopad, pokazuje kako je u toj županiji rođeno 95, a umrlo 70 osoba te su jedini u Federaciji s pozitivnom brojkom, dok je Bosansko-podrinjska županija zabilježila isti broj rođenih i umrlih (21). U siječnju je tako ZHŽ bio na prvom mjestu s prirodnim prirastom 18, dok su Sarajevska i Bosansko-podrinjska zabilježile prirodni prirast 1.
Jasni pokazatelji
Sve ostale županije imale su negativne brojke. U veljači su pak sve županije bile u minusu, neke više, neke manje, da bi u ožujku jedino Sarajevska županija imala prirodni prirast od 10. Od toga mjeseca počinje, moglo bi se reći, dominacija ZHŽ-a, koji je u travnju bio jedina županija s pozitivnim prirodnim prirastom, a isto se ponovilo i u svibnju, kada su bili jedini u Federaciji s većim brojem rođenih od umrlih. U lipnju se ZHŽ-u pridružio i ZDŽ, da bi u srpnju, uz ZHŽ, i BPŽ ostvario pozitivan prirodni prirast.
U kolovozu ZHŽ ponovno ima pozitivne brojke, a ovaj put to je ostvario i ZDŽ, dok je BPŽ zabilježio isti broj rođenih i umrlih, dok u rujnu pozitivan prirast bilježe ZHŽ, ZDŽ i Sarajevska županija. Konačno, u listopadu ZHŽ je treći put u ovoj godini jedina županija s pozitivnim prirodnim prirastom, dok je BPŽ još jednom zabilježio isti broj rođenih i umrlih. Sve ostale županije bile su u minusu.
Drugi razlog zbog kojega demografija bilježi sve bolje pokazatelje na zapadu Hercegovine je i snažno lokalno gospodarstvo koje vodi poboljšanju životnog standarda, a uvidom u promet zabilježen preko fiskalnih uređaja vidljivo je kako se među 20 jedinica lokalne samouprave u Federaciji s najvećim ostvarenim prometom potrošnje nalaze čak tri od četiri lokalne zajednice iz ZHŽ-a, a Široki Brijeg je pritom među prvih 10, odnosno u društvu gradova s više od 100 tisuća stanovnika.
Iako je riječ o podacima iz 2023., valja nam napraviti i kratki osvrt na makroekonomske pokazatelje o razvijenosti županija koje je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, a prema kojima je Zapadnohercegovačka županija druga po razvoju, odmah iza Sarajevske... •
