Federalna, platformaška Vlada uništila je na duže staze perspektivu ovoga entiteta čija će budućnost sigurno biti novo zaduživanje kod međunarodnih ili domaćih financijera. U sličnom su stanju fondovi koji su dovedeni na rub propasti. Posljednja informacija, a nadati se i jedna od posljednjih od aktualnog saziva Vlade Federacije BiH, bila je o ishodu dražbe rizničkih zapisa Federacije BiH, a na kojoj je ponuđeno 2000 zapisa nominalne vrijednosti 10.000 konvertibilnih maraka po zapisu, što ukupno iznosi 20 milijuna maraka.
Nepovoljnih 260 mil.
Prodano je svih 2000 zapisa. Zapisi su prodani po prosječnoj kamatnoj stopi od 1,78 posto, a na naplatu dospijevaju devet mjeseci, odnosno ostaju u ‘amanet’ sljedećoj vladi. Cjelokupni iznos kupio je bankarski sektor u FBiH. Aktualna vlast, koja se ‘proslavila’ reakcijom oko poplava, proslavila se i oko jedne financijske akrobacije – tiskanja rizničnih zapisa. U pitanju su financijske obveznice s kratkim rokom dospijeća na naplatu, što je katastrofalno-utopljenički potez vlasti kada moraju krpati rupe koje su se pojavile u proračunima i fondovima. Na taj su način u ovoj godini financirane dodatne obveze u iznosu od čak 260 milijuna maraka kao što je u pitanju posljednja emisija rizničnih zapisa. Valja reći da su još šokantniji od toga pokazatelji financiranja Federacije BiH iz vanjskih izvora, a ne od vlastitih prihoda. Po službenim podacima, samo milijardu i 47 milijuna maraka će biti prikupljeno do kraja godine, u odnosu na 1702 milijarde maraka koliko je projiciran proračun. To, pak, znači da se iz vanjskih izvora mora platiti 655 milijuna maraka. Uz riznične zapise, 299 milijuna maraka federalne vlasti financirat će se iz sredstava međunarodnog monetarnog fonda, 46 milijuna osigurala je Svjetska banka, dok se, pak, 50 milijuna maraka odnosi na obveznice koje su oblik zaduženja s dugoročnijim rokom otplate. Zanimljivo je kako su federalne vlasti u međuvremenu počele dobivati i sredstva od MMF-a namjenski usmjerena za poplavljena područja.
Iznimka u MIO-u
Umjesto njima, novac je otišao za isplatu mirovina s obzirom na krah koji je tamo napravljen. Samo prije sedam godina u proračunu, koji je iznosio 1435 milijardi, samo je iz vanjskih izvora financirano 28 milijuna maraka. Unatoč obmanama premijera Nermina Nikšića da su u dva navrata povećane mirovine, prva je istina da ih se uskoro neće moći isplaćivati. Naime, prvi put otkad postoji Fond MIO-a, on posluje u minusu. U ovoj godini je osigurana isplata mirovina, no poslije odlaska aktualne vlasti, to sigurno neće biti slučaj. Po zakonu ovaj fond mora imati rezervu, no to apsolutno nije slučaj. Novu vlast očekuju veliki financijski izazovi i mogući novi prosvjedi.