- Ulazimo u razdoblje gdje se neće toliko veseliti ekipa koja se bavi nekretninama - nedavno je izjavio Ivan Odrčić, Bloombergov analitičar, u kontekstu Hrvatske, gdje neizvjesnost izaziva porez na nekretnine, državni najam, (ne)prodaja državnih stanova, geopolitičke aktivnosti..., a iako u BiH još nemamo porez kao u Hrvatskoj, raznih kriza imamo te se polako i sigurno prilagođavamo Europi i po krizama. Europska kriza ulazi u sve pore gospodarstva, a poteškoće na tržištu nekretnina dodatno su naglašene izvješćem New Housing Trend Report, koje je provela jedna renomirana agencija za nekretnine. Prema izvješću, više od 10% Europljana bilo je prisiljeno smanjiti potrošnju hrane i osnovnih potrepština kako bi moglo podmiriti troškove stanovanja.
Izazovi stanovanja u Europi
Troškovi stanovanja porasli su za čak 54%, potvrdilo je istraživanje provedeno na uzorku od 1000 ispitanika diljem Europe. U prosjeku europska kućanstva troše 38% svojih prihoda na stanarine, hipoteke i režije, dok je taj postotak najveći u Sloveniji (43%). Više od jedne trećine Europljana (37%) izjavilo je da uspijeva pokriti troškove stanovanja, ali im to ozbiljno ograničava kućni proračun. Gotovo petina ispitanih (19%) jedva spaja kraj s krajem, dok 27% ispitanika priznaje da su bili primorani tražiti pomoć od obitelji ili prijatelja kako ne bi ostali bez krova nad glavom. Situacija je dovela do toga da se mnogi Europljani odriču svega u čemu su uživali - od putovanja do društvenih aktivnosti - kako bi izbjegli dužničko ropstvo i očuvali svoju imovinu. Istodobno, sve je više onih koji razmatraju radikalne poteze, poput selidbe iz urbanih središta u ruralna područja, gdje su cijene života i nekretnina značajno niže. Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, tržište nekretnina suočeno je s naglim porastom cijena. Za 100.000 KM danas je gotovo nemoguće pronaći odgovarajuću nekretninu. Cijene kvadrata u dijelovima koji ranije nisu bili osobito atraktivni sada prelaze 2000 KM. Stanovi na traženim lokacijama dosežu iznose koji su daleko izvan dosega prosječnog građanina, ali netko ih kupuje. Ipak, kako ističe stručnjak za nekretnine: - Cijene u oglasnicima često su precijenjene, ali stvarnost je drukčija. Stan se može pronaći i po nižim cijenama, no to zahtijeva strpljenje i pregovaračke vještine. Prema njegovim riječima, unatoč rastućim troškovima, nekretnine i dalje ostaju najsigurniji oblik štednje za građane: - Ljudi se i dalje okreću kupnji nekretnina jer smatraju da je to sigurna investicija u neizvjesnim vremenima.
Postroženi uvjeti
Sve je više onih koji napuštaju gradska središta zbog visokih troškova života. Umjesto toga, biraju graditi manje kuće u ruralnim područjima gdje mogu uzgajati vlastitu hranu i istodobno uštedjeti na režijama. Stručnjak za nekretnine koji radi na području čitave zemlje ističe kako je primio veliki broj upita ljudi koji traže povoljne zemljišne parcele ili manja imanja pogodna za život izvan urbanih sredina. - Ljudi su sve više svjesni da im ruralni način života može osigurati ne samo financijsku održivost nego i kvalitetniji život - naglašava. Najveći kupac i dalje je dijaspora. - Dijaspora je spremna ulagati u nekretnine, najčešće zbog emotivne povezanosti s domovinom, ali i zbog percepcije da su ulaganja u imovinu u BiH dugoročno isplativa. S druge strane, oni koji žive u BiH sve manje se odlučuju za kupnju, prvenstveno zbog visokih cijena i činjenice da su i banke postrožile uvjete za odobravanje kredita. Mnogi ne mogu zadovoljiti strože kreditne kriterije koji su posljedica rastućih kamatnih stopa i inflacijskih pritisaka - kaže. Dodaje kako kupovna moć lokalnog stanovništva kontinuirano slabi: - Rast cijena osnovnih životnih troškova, uz inflaciju i povećanje kamata, dovodi do toga da sve manje građana može razmišljati o kupnji nekretnine. Oni koji ipak žele ulagati, često se okreću povoljnijim alternativama, poput manjih objekata u ruralnim područjima, gdje cijene još uvijek nisu u potpunosti dosegnule razinu urbanih središta.
Na kraju zaključuje: - Bez ozbiljnih strukturnih promjena, poput prilagodbe kreditnih politika banaka ili uvođenja poticajnih mjera za mlade i obitelji ili na kupnju prvog stana, tržište nekretnina u BiH će i dalje biti teško dostupno većini građana. To ostavlja dijasporu kao glavnog igrača na ovom tržištu, što, iako korisno za kratkoročnu stabilizaciju, nije održivo rješenje za dugoročne gospodarske izazove.
