Nepoznati počinitelj, ili više njih, zapalio je dio zaštitne ograde oko samostana časnih sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog koji se nalazi u sarajevskome naselju Stup, no nije načinjena veća šteta, piše Večernji list BiH.
Kako je izvijestio portal Nedjelja Vrhbosanske nadbiskupije, do incidenta je došlo kada je, po svemu sudeći, netko namjerno zapalio zaštitne plastične trake koje su časne sestre postavile prije petnaest dana zbog zaštite privatnosti. Riječ je o ogradi na vanjskoj strani samostanskog vrta koja ih dijeli od lokalne ceste. Na tome dijelu nalazi se i plastenik.
Nije se proširilo
- Iznenada je dotrčala radnica koja je počela raditi u 6.30 i rekla kako nešto gori. U toj gužvi i zbunjenosti uopće se nisam sjetila što bi moglo biti zapaljivo kod ograde. Sve smo izletjele i vidjele smo veliki plamen koji se već približio drveću - kazala je za portal Nedjelja sestra Vitomira Biljaka. Pri tome je navela kako je u blizini drveća samostan, ali da jedan mali dio ograde nije izgorio i upravo je to vjerojatno spriječilo da se vatra sa zaštitne ograde proširi dalje. Zbog toga su iz samostana odlučili kako neće zvati gasitelje. Nakon incidenta policija je došla uraditi očevid, međutim, nije napravila zapisnik, nego je savjetovala sestrama da dođu u policiju zbog tužbe protiv nepoznate osobe.
- Budući da ni na koga ne sumnjamo niti smo ikoga vidjele, odlučile smo ne ići u policiju - kazala je sestra Vitomira. Ona je razbila sumnju da bi se bilo što razriješilo jer poznaje “policijske procedure, hodanje i papirologiju”. Izrazila je sumnju kako je požar podmetnut.
- Ovo se nije samozapalilo po noći. Da je bilo po danu, onda bismo pomislile na sunce i vrućine, međutim, to se dogodilo pred zoru - kazala je časna sestra. Izrazila je čuđenje što nitko od prolaznika, vozača automobila te susjeda nije prijavio plamen i smrad koji je ostao od zapaljene plastike. Otkrila je kako su pregledom dvorišta nedugo nakon požara pronašle i dio automobilskog retrovizora koji je netko namjerno poslije ubacio. I posljednja ratna zbivanja ostavila su pustoš u ovoj zajednici koja je osnovana 1961. Zdanje na Stupu je srušeno, a nakon obnove samostanska zajednica danas ima pet sestara koje rade u različitim vidovima pastorala.
Također, ističu dobru suradnju s načelnikom Ilidže Nerminom Muzurom te se nadaju kako su ovi nemili događaji izolirani incidenti. Značajan broj incidenata, napada na vjerske objekte i službenike se ne prijavljuje. Međureligijsko vijeće je, prema nedavnom američkom izvješću, objavilo da su se gotovo svi incidenti dogodili skupini ili pojedincima koji žive u području u kojem su bili u manjini.
Napad na “manjince”
Te su zajednice često bile dom povratnicima ratnih izbjeglica koje nisu imale puni pristup drugim pravima, uključujući obrazovanje i političko predstavljanje od člana svoje zajednice te su inače bile ranjive. U mnogim slučajevima čelnici IRC-a rekli su da su takvi pojedinci oklijevali prijaviti incidente policiji ili medijima, osobito u regijama gdje je njihova vjerska skupina bila manjina, iz straha da bi pozornost javnosti mogla rezultirati odmazdom ili povećati napetosti u zajednici s negativnim učincima na zajednicu i njezine članove. Časne sestre milosrdnice u narodu su poznate kao “bijele sestre”.
Njihov utemeljitelj je sveti Vinko Paulski. U Zagreb su došle iz austrijskog Tirola 1845., a od 1871. djeluju i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Dakle, još za vrijeme Osmanskog Carstva. Bosanskohercegovačka provincija Majke Divne sa sjedištem u Sarajevu teritorijalno se poklapa s granicama BiH i trenutačno ima 54 zavjetovane sestre. Sestre djeluju u apostolatu na raznim službama, u službama zajednica ili su u mirovini.•