U Bosni i Hercegovini trinaesta plaća nepoznanica je većini radnika. Značajnom dijelu nepoznanica je i plaća dovoljna za minimalni životni standard. Male plaće nerijetko su razlog zbog kojeg se pakiraju koferi. Pojedini napuštaju čak i “sigurne poslove” i odlaze u inozemstvo. Idealna prilika mnogima više nije ni posao u javnom sektoru, te radije biraju strane kompanije ili pokretanje privatnog biznisa. Počinje li i javni sektor u Bosni i Hercegovini dijeliti sudbinu realnog, kada je riječ o nedostatku radne snage?
Prije dvije godine Vladimir Milićević iz Bijeljine dao je otkaz u javnom sektoru i okrenuo se privatnom poslu. Kako kaže, odluka koju je donio pokazala se ispravnom iz više razloga, javlja BHRT.
"Počeo sam razmišljati da u ovom današnjem, suvremenom vremenu ne postoji više siguran posao, tako da i posao koji vi radite u javnom sektoru nije toliko siguran. I ona druga stvar, vi od te plaće ne možete nešto ozbiljnije planirati, to je prebacivanje od danas do sutra.", pojasnio je Milićević.
Nedavno istraživanju koje je proveo portal MojPosao.ba, pokazalo je kako država više nije omiljeni poslodavac. Naime, polovina ispitanika kao najpoželjnijeg poslodavca odabrala je stranu kompaniju u privatnom vlasništvu. Za poznavatelje prilika ovo nije iznenađenje.
"Vidimo da čak i oni koji imaju poslove u javnom sektoru ili stabilnija primanja, odlučuju odlaziti. Mislim da su najčešće grupe ljudi koje napuštaju javni sektor ili našu zemlju oni koji rade u IT industriji ili vozači koji u zapadnoj Europi mogu zaraditi mnogo više novca nego što je to ovdje slučaj", tvrdi Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Nisu iznenađeni ni sami zaposleni u javnoj upravi. Kako kažu, takvoj situaciji doprinijelo je više faktora.
"Mi imamo neuređen sustav plaća u javnoj upravi. Sve izraženiji pritisak na službenike i namještenike u jedinicama lokalne samouprave od strane njihovih nadređenih političkih šefova i to je jedan od razloga zbog čega se ljudi sve više odlučuju za posao realnom sektoru, u kompanijama koje ostvaruju značajnu dobit.", kaže Božo Marić, predsjednik Sindikata javne uprave RS.
Pored javnog sektora, u začaranom krugu kroničnog nedostatka radnika je i privatni sektor, jer radnici radije biraju rad za strance ili započinjanje vlastitog biznisa od domaćih kompanija.
"Mi u ovom trenutnku na ponudi radne snage imamo 60.000 nezaposlenih, struktura je prilično loša u smislu starosti, zanimanja, stručne spreme, pokretljivosti na tržištu rada. U ovom trenutku mi iskazujemo povećane potrebe za angažmanom stranih osoba.”, kaže Saša Aćić, predsjednik Udruge poslodavaca RS.
Čak 52 posto sudionika u istraživanju planira promijeniti posao u narednoj godini, a visina plaće je najvažniji faktor za željeno radno mjesto.