Posla ima, radnika nema. To je rečenica koju tijekom cijele godine slušamo u kontekstu BiH. Gospodarstvo kao da je naučilo živjeti s krizama i istodobno ih pobjeđivati, pa bilježi sve bolje rezultate. Međutim, godine krize, u kojima smo se gušili, a dijelom i vlastite sebičnosti u koju su svi akteri bili uključeni, dovele su do masovnog iseljavanja iz zemlje. Godine 2013., kad je sve krenulo, kad su se otvorile granice Europske unije, pretpostavlja se da je pola milijuna ljudi od tada do danas otišlo iz zemlje za boljim životom. Uglavnom se išlo u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju..., a s godinama su se smanjile administrativne prepreke i za one koji nemaju dokumente Unije, pa je BiH ostajala sve praznija i praznija.
I poslodavci oprezni
Danas je situacija takva kakva jest, a neslužbeno doznajemo da stotine poslova u BiH čekaju na pokretanje jer poslodavci ne mogu pronaći dovoljan broj radnika. - Novi restorani, novi kafići, nove trgovine, čak i neki strani brendovi još nisu pokrenuli posao u BiH jer im nedostaje radnika. Početna plaća je kao nekad direktorska, međutim, nema radnika, a i toliko su primanja općenito rasla da bh. radnici sada konačno mogu birati što će raditi. Međutim, i poslodavci su oprezni jer, ako ste ozbiljan poslovni čovjek, ne možete se voditi onim "daj što daš" pa da cijela priča zbog samo jednog radnika padne u vodu. Svašta se danas događa i treba biti oprezan - priča za Večernji list sugovornik koji prati ekonomska kretanja u zemlji. Komentira se i dovođenje stranih radnika u BiH, a naš sugovornik smatra da bi to imalo kontraučinak za bh. ekonomiju kao što ima i za druge zemlje svijeta. - Prva stvar, pogledajte tko to zagovara i spominje, upravo oni koji su najviše doprinijeli tome da se ode iz ove zemlje. Mudriji poslodavci zagovornici su povećanja plaća radnicima ovdje. Uvoz stranih radnika može se razmatrati samo pod uvjetom da uopće nema domaćih i da se prilagode ovoj zemlji. I nije to nikakva diskriminacija. Vi kad dođete u Njemačku, ako ne znate jezik, uvijek ćete biti "dolje" i uvijek će vam se davati lošiji poslovi, pa makar bili najbolji stručnjak. Također, BiH ne smije postati socijalna država strancima jer to će je potpuno ugroziti. To ni u jakoj Njemačkoj više ne funkcionira. Ipak, nadam se da ćemo s domaćim radnicima moći premostiti probleme. Mlade ljude treba uključivati u posao, ponuditi im primanja kakva će ih zadržati - ispričao je sugovornik. Kaže i zašto plaća više nije osnovni segment. - Ljudi u nesigurnim vremenima razmišljaju dugoročno. Nije isto raditi u BiH za mirovinu od 570 maraka ili raditi isto godina u Njemačkoj za mirovinu od 1500 eura i više. Zamislite čovjeka koji u BiH živi s 285 eura. Tom čovjeku treba podići spomenik. Dođete u neke godine kad biste se mogli opustiti, gledati plodove rada iza sebe, pomoći zajednici na neki sveobuhvatniji način, a da ne tražite nešto, no ne možete jer živite od 285 eura ili 570 maraka. Taman platite režije, lijekove i ne ostaje vam ništa za hranu - ističe sugovornik koji je stava da treba pokrenuti promjene širih razmjera kako bi svima bilo dobro ovdje. Pohvalio je nove mjere federalne Vlade vezane uz plan rasterećenja gospodarstva, veća primanja za radnike i najave da će se tražiti način za veće mirovine.
Ovih su dana iz RS-a upozorili da BiH ostaje i bez zanatlija, o čemu je govorio Jovan Bratić, prvi čovjek Zanatsko-poduzetničke komore RS-a, a razlozi za to su, kako kaže, brojni.
Bijeg od zanatstva, ali...
Međutim, stava je da "bijeg" od zanatstva nije duga vijeka te da će se mnoge stvari vratiti na staro. - Razlozi su veća primanja, viši standard, a protiv toga se vrlo teško boriti. Ne znam koji bi mehanizmi bili upotrebljivi da mi to smanjimo. Ono što je bitno je da su zanatlije i ovdje dobro plaćeni. Ako vam kažem da mogu zaraditi 200, pa i 300 KM dnevno, nećete vjerovati - kaže Bratić za srpska.info. Bez obzira na to, dodaje da ćemo brzo doći u poziciju da nemamo majstora, ne samo tesara i molera, već praktički svih majstora. - Jednostavno, bježe od zanatstva, ali mislim da će se to polako vratiti. Moramo raditi na većim plaćama za majstore, moramo ih bolje nagrađivati - kaže on. Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije, ističe da je zemlja ostala bez velikog broja zanatlija, ali isto tako je činjenica da sada zanatlija ima posla i previše. Ipak smatra da nećemo ostati bez zanatlija jer dolazi nova, mlada snaga, a čak se, prema njegovim riječima, bilježi i povratak ljudi iz EU-a. Upravo bi to mogla biti prednost za one koji se žale da nema radnika.