Referendum u Republici Srpskoj potpuno je zasjenio predizbornu kampanju u Bosni i Hercegovini koja ulazi u završnu fazu, piše Večernji list BiH. Nekoliko dana pred predizbornu šutnju stranke i koalicije koriste za zadnje skupove, ali općenito gledano, ocjena je da je kampanja bila vrlo blaga, iako je ukupno ozračje u kontekstu referenduma i odluke Ustavnog suda BiH bilo radikalizirano.
Neizvjesnost u RS-u
U usporedbi s prethodnim izborima, broj stranaka je skočio s približno 80, koliko ih je u prosjeku bilo registrirano na lokalnim izborima, na 107 na ovogodišnjim. Broj neovisnih kandidata porastao je čak i više - s prosječnih 225 u prethodna tri izborna ciklusa na oko 300. Na listama su imena oko 30.500 kandidata, koliko ih se natječe za pozicije gradonačelnika i načelnika, odnosno članova općinskih i gradskih vijeća. Od ukupno 417 kandidata za općinske načelnike ili gradonačelnike, samo je 26 žena, odnosno 6,2 posto.
Malo je toga iznenađujućeg što bi mogli donijeti ovi lokalni izbori. Sve procjene govore da koalicija oko HDZ-a u hrvatskom, blok SDA - SBB u bošnjačkom i SNSD s partnerima u srpskom narodu imaju ogromnu prednost u odnosu na konkurente. Čini se kako najviše neizvjesnosti ima na srpskoj političkoj sceni, gdje će SNSD pokušati nakon dugo vremena osvojiti vlast u nekoliko velikih gradskih središta, poput Trebinja, Doboja i Bijeljine. To su tradicionalno najveća uporišta SDS-a, odnosno Saveza za promjene.
U većinski hrvatskim općinama HDZ će vjerojatno osvojiti sve načelničke pozicije, a za Hrvate je glavno pitanje hoće li u nacionalno mješovitim općinama, u kojima su relativna većina, hrvatske stranke sačuvati i povratiti mjesta načelnika. Kod Bošnjaka je, pak, ključna borba za Tuzlu i Sarajevo, gdje su SDP i druge lijeve bošnjačke stranke ranije imale značajnu potporu. Međutim, zbog pada njihove popularnosti i razjedinjenosti, prijeti im lošiji rezultat nego prije dvije godine na općim izborima. SDA i SBB ništa ne prepuštaju slučaju pa ovih dana njihovi dužnosnici koriste otvaranje infrastrukturnih i drugih objekata kako bi dodatno učvrstili svoju predizbornu poziciju. Najbolji primjer su polaganje kamena temeljca za hidroelektranu Vranduk i otvaranje nove dionice na magistralnoj cesti Sarajevo - Tuzla.
Izborna šutnja
Specifičnost ovih izbora je i grubo kršenje prava građana Mostara, koji jedini u BiH neće moći birati lokalnu vlast 2. listopada. Rezultat je to neprovedbe presude Ustavnog suda BiH koji je dosadašnje odredbe gradskog Statuta koje se odnose na izbor vijećnika proglasio neustavnim. Političkog dogovora o tome kako će Mostarci birati vlast još nema pa će oni čekati neka bolja vremena da iskoriste biračko pravo.
Izborna šutnja u BiH počinje 1. listopada u ponoć i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Samo glasovanje 2. listopada traje od 7 do 19 sati, a prvi neslužbeni rezultati očekuju se već u noćnim satima. Zbog cjelokupne situacije u zemlji, koja je više nego zaoštrena, izvjesno je da će na dan izbora biti poduzete goleme sigurnosne mjere kako bi sam izborni proces prošao mirno i bez izgreda.