Od početka krize izazvane epidemijom koronavirusa u BiH je sve drastično poskupjelo. Građane, naravno, najviše zabrinjavaju cijene hrane, koje su, kad se u obzir uzme standard velike većine, previsoke. Analiza Saveza sindikata RS-a pokazuje da je u pet godina trošak za hranu za jednu četveročlanu obitelj porastao za gotovo 500 KM. Nažalost, ne prestaje rasti.
Visoke cijene
Mnoge obitelji prilikom kupnje nemaju izbor nego se preračunavati što za svoja primanja mogu kupiti kako bi novac koji su zaradili razvukli do sljedeće plaće. Odavno su se odrekli gotovo svega, a na red je došla i hrana. Ove godine na ruku nam ne idu ni vremenske prilike. Naime, suša je uništila i smanjila prinose u poljoprivredi, što je cijene povrća i voća vinulo u nebo. Kako kažu iz Udruge poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice", nestašica povrća već se ozbiljno osjeća. Tako je rajčica, trenutačno, skuplja od piletine s obzirom na to da svježa piletina u prosjeku košta oko 7 KM po kilogramu.
- Danas je cijena rajčice na bijeljinskoj tržnici išla i do 8,50 KM?! Prije sedam dana bila je 5,50 KM, a prije toga kilogram je koštao 3,50 KM. Ako je bude, ne bih se iznenadio da još poskupi. Naime, urod rajčice je ove godine ispod svake moguće razine - kaže za Srpskainfo predsjednik ove udruge Savo Bakajlić. Prema njegovim riječima, u odnosu na godinu s dovoljno oborina i bez ekstremnih vrućina, ove je godine podbacio i urod ostalih vrsta povrća.
- Lubenica, paprika, luk, sve je izgorjelo. I njihova cijena je otišla gore, najmanje za 30% - kaže Bakajlić. Unatoč navodnjavanju, upozoravaju povrtlari, plodovi su pretrpjeli velike opekline.
- Ono povrća što je ostalo ima sitan plod. Čak i krumpir gori u zemlji. Neke kulture su od vrućine stradale u čak 70% slučajeva, dok je u prosjeku povrtlarska proizvodnja podbacila najmanje 40%. Postoje i sustavi za navodnjavanje, ali ne pomažu mnogo - naglašavaju povrtlari. Voćari najviše žale zbog jabuke, koja sa 65% proizvodnje dominira u voćarstvu, a koja je, kako kažu, također pretrpjela ogromne štete. Poljoprivrednici ne odustaju od namjere da u RS-u bude proglašeno stanje elementarne nepogode s obzirom na to da je ovogodišnja suša, upozoravaju, napravila neviđenu pustoš u voćnjacima i na njivama.
Traže pomoć
Kako kažu iz Udruge poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice", još prije desetak dana tražili su sastanak s resornim ministrom, do kojeg, međutim, još nije došlo.
- Dobili smo odgovor da pošaljemo popis članova udruge, sjetvenu strukturu i tko zna što još, što nema veze s našim problemima. U resornom ministarstvu se, očigledno, više drže forme nego biti - ističe Bakajlić. Naglašava da su poljoprivrednici odlučili po selima izvagati ljetinu kukuruza kako bi dobili podatke o prosječnom prinosu ove godine.
- Kako pretpostavljamo, brojke će pokazati da je ove godine suša uništila najmanje 60% ljetine u odnosu na neku optimalnu godinu. Naime, prema dosadašnjim rezultatima, prinos po hektaru je 3-4 tone, što je tek trećina prinosa u normalnim okolnostima. U petak ćemo imati konačne podatke pa, ako ni to ne bude dovoljno, bit će da nam ne trebaju ni poljoprivrednici ni država - naglašava Bakajlić. Prema njegovim riječima, bez pomoći države većina poljoprivrednika će, naime, doživjeti potpuni krah.
- Naravno da nam država nije kriva za sušu, ali smatramo da nam, ako želi da imamo domaću proizvodnju hrane, treba pomoći. Osim kukuruza, u značajnoj mjeri je stradalo i voće i povrće. U Semberiji je bila nezapamćena suša, kiša nije pala 100 dana - poručuje Bakajlić.
Prema prošlogodišnjim analizama poljoprivrednih proizvođača, prinosi kukuruza su podbacili od 30 do čak 80%, a ukupna šteta u poljoprivredi procijenjena je na 1,8 do 2,5 milijardi KM. Velika suša pogodila je RS i 2017., kada je biljna proizvodnja smanjena od 40 do 60, a u pojedinim područjima i do 80%. Šteta je procijenjena na oko 270 milijuna KM.