Podatak da su se građani BiH u mjesec dana dodatno zadužili za gotovo 60 milijuna maraka upućuje na nekoliko zaključaka - krediti su znak aktivnosti kada je riječ o nekim novim ulaganjima, bilo stambenim ili nenamjenskim, ali i pokazatelj da se brojne obveze iz područja tekuće potrošnje završavaju upravo kreditnim zaduženjima. Sve navedeno znak je još uvijek slabe kupovne moći žitelja BiH, ali i dalje visokih inflacijskih pritisaka, no i kontinuiranog rasta cijena nekretnina stambene namjene,piše Večernji list BiH. Prema podacima Centralne banke, vidljiv je rast kreditnog zaduženja kod gotovo svih sektora, osim vladina. Naime, podaci s kraja studenoga 2023. godine pokazuju kako su ukupni krediti domaćim sektorima iznosili 23,3 milijarde KM.
Mjesečna usporedba
U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 milijuna KM (0,5%). Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 59,4 milijuna KM (0,5%), kod privatnih poduzeća za 58,4 milijuna KM (0,6%) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 2,8 milijuna KM (0,5%). Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod vladinih institucija za 1,7 milijuna KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 5 milijuna KM (2,2%). U pogledu godišnje usporedbe kraja studenoga 2023. u odnosu na kraj studenoga 2022., ukupna kreditna zaduženost porasla je za 1,33 milijarde KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 810,4 milijuna KM (7,4%), kod privatnih poduzeća za 483,4 milijuna KM (5,3%), nefinancijskih javnih poduzeća za 18,8 milijuna KM (3,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,3 milijuna KM (32,9%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 32,9 milijuna KM (2,9%). Kada je riječ o zaduženosti kategorija, stanovnici, očekivano, imaju najveće iznose kredita, a koji su na kraju studenoga iznosili 11,7 milijardi maraka. Slijede privatna poduzeća s 9,6 milijardi maraka, vladine institucije s nešto više od milijardu maraka kredita, javna poduzeća sa 600 milijuna, dok krediti ostaklim sektorima iznose 219 milijuna maraka.
Povjerenje
Na drugoj strani financijske vage, onoj depozitnoj, također je primjetan rast, što pak jasno upućuje na povjerenje stanovništva u stabilnost domaćeg bankarskog sektora. Tako je ukupna štednja u bankama na kraju studenoga iznosila 30,94 milijarde KM, a u odnosu na prethodni mjesec,depoziti su povećani za 49,1 milijun KM (0,2%). Struka je u pogledu kontinuiranog rasta depozita jasna u ocjeni kako je porast još jedan u nizu dokaza da novac ima najveću vrijednost i sigurnost kada je u sustavu.
Štednja je pritom za mjesec dana porasla kod sektora stanovništva za 8,9 milijuna KM (0,1%) i kod privatnih poduzeća za 125,8 milijuna KM (1,8%). Depoziti su smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 1,8 milijuna KM (0,1%), kod vladinih institucija za 70,5 milijuna KM (1,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 milijuna KM (0,7%). Kada gledamo godišnju usporedbu, depoziti su porasli u apsolutnom iznosu od 2,2 milijarde KM. Najviše su u godini dana u bankama ostavili građani, i to 1,4 milijarde maraka, a slijede privatna poduzeća kod kojih je rast 1,02 milijarde KM te vladine institucije kod kojih je zabilježen rast od 7 milijuna KM. Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 49,1 milijun KM i kod ostalih domaćih sektora za 174 milijuna KM. Za kraj vrijedi uputiti i na situaciju kada govorimo o ukupnoj novčanoj masi, a koja je na kraju studenoga 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec registriran je porast novčane mase za 36,2 milijuna KM, pri čemu je isti rezultat povećanja novca za 43,7 milijuna KM i smanjenja kvazinovca za 7,5 milijuna KM.