Ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijeti da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Kako EU, zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva u svojim članicama, domaći ekonomisti s pesimizmom upozoravaju da će novi val krize još snažnije pogoditi bh. društvo.
Siromaštvo već kuca
Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane s mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto, što se odnosi na oko 538.000 stanovnika, i najveći je u regiji. Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s podatkom od 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima. Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 650.000 od ukupno 3,84 milijuna stanovnika, što je procjena Agencije za statistiku BiH, i uglavnom bi se u njoj našli mladi i umirovljenici. U prilog tako crnoj procjeni potkrepljuje i činjenica prema kojoj projekcije međunarodnih financijskih institucija otkrivaju da će BIH u ovoj godini gospodarski stagnirati, jer domaći BDP može zabilježiti zanemariv rast, u najboljem slučaju do 0,2 posto. S druge strane, svi parametri govore u prilog da neće doći do poboljšanja ekonomskih aktivnosti, prije svega kod obujma industrijske proizvodnje, kao i privlačenja izravnih stranih investicija koje uz ino-doznake sudjeluju u pokrivanju vanjsko-trgovinskog deficita BiH.
Potopljena ekonomija
Zbog problema u eurozoni ti čimbenici slabe i utječu na ekonomsku stagnaciju koja će u BiH trajati barem do 2014. godine, što će za krajnju posljedicu imati povećanje stopa nezaposlenosti i siromaštva. Kao dodatni problem stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz tankih entitetskih proračuna uglavnom nisu usmjerena ka najugroženijima. Ta davanja uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju na težak položaj starije populacije u BiH, a u tom kontekstu zanimljivi su izvori primanja starijih.
