Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na posljednjoj sjednici pokrenuo raspravu oko usklađenosti Zakona o državljanstvu BiH i Ustava zemlje s obzirom da se onemogućava dvojno državljanstvo bez sklapanja bilateralnih sporazuma, ali i nalaže da državljanin ne može glasovati na izborima ako ne posjeduje prijavljenu adresu u BiH. S ovim će se problemom susresti najveći broj Hrvata 2013. godine kada istekne desetogodišnje produženje roka odgode primjene zakona makar kada su u pitanju Hrvati iz BiH s dvojnim državljanstvom, a odavno imaju brojni Hrvati i Bošnjaci prognani diljem svijeta.

Sporni članci

Ovu žalbu uputio je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dok je pak njegov prethodnik Haris Silajdžić odbio dići ruku za to da se Hrvatima u BiH regulira mogućnost korištenja dvostrukog državljanstva kroz bilateralni sporazum s Hrvatima. Ustavni sud BiH je, odlučujući o Izetbegovićevoj žalbi, ocijenio da ‘članci 17. i 39. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava BiH’. 
Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi član 17. i član 39. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH s Ustavom BiH.

Silajdžićevo protivljenje

Naime, u dijelu Zakona o prestanku državljanstva se navodi da se ‘državljanstvo BiH gubi dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva, ako se ne određuje drukčije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s Ustavom”, kao i da se sve osobe koje su stekle dvojno državljanstvo u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog zakona moraju odreći drugog državljanstva. 
Određen je i rok da se sa susjednim državama sklopi taj sporazum. Valja reći kako sa Srbijom postoji takav sporazum, dok pak s Hrvatskom to ne postoji zbog Silajdžićeva protivljenja dok je bio član Predsjedništva BiH.

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola