Lipanj u poljoprivredi juga Hercegovine za sada protječe u znaku postojane tražnje, a time i stabilnih cijena poljoprivrednih proizvoda. Uz prostor otvoren štetama od nevremena u nekim dijelovima Europe, otvaraju se i neka nova tržišta, među kojima i pravo iznenađenje ogromno rusko.
Voće, ali i povrće
- Perspektiva na tom tržištu je izvrsna - ističe Milenko Soče, direktor Plantaža Čapljina, te pojašnjava:
- Rusija nema vlastitu proizvodnju ranih kultura, pa je otvorena prema Mediteranu. Uz to, RS i Srbija imaju i posebne carinske pogodnosti, a mi se preko njihovih tvrtki pokušavamo probiti.
-Koje robe su u pitanju?
- Sve što se proizvodi u poljoprivredi. Njima fali svega – voće, grožđe, ali i povrće – cvjetača, krumpir… Jedan od problema je daljina, kamioni putuju tri do pet dana. Ja sam predlagao cargo prijevoz zrakoplovima. To su kontejneri po sto tona. Imamo tu mostarsku zračnu luku koja se može koristiti barem za proizvode koji ne trpe puno čekanja, kao što su – jagode, trešnje, breskve, nektarine… Krumpir i većina povrća može trpjeti rok od 5 do 10 dana. Velika je perspektiva na ruskom tržištu, treba se samo organizirati, urediti odnose i ostvariti sigurnost poslovanja.
Mi smo krenuli s tvrtkom Agrounija iz Trebinja, reakcije na prve isporuke, kamion bresaka za Novosibirsk, vrlo su povoljne, pa je uslijedila i druga pošiljka.
Soče ističe kako je ovo tehnološki teška godina, odstupa od višegodišnjeg prosjeka. - Sezona je izazovna, prilike ekstremne, traže kompleksnu i stručni zaštitu. Cijenimo da bi na 200-tinjak hektara plantaža bresaka i nektarina uglavnom mladog nasada, trebali ubrati oko 1000 tona. Uz prve pokušaje na ruskom tržištu tu su naši stari kupci Agro fructus, bivši Konzum, za potrebe sustava Agrocor i njegovih partnera, zatim Frigo bonsai Metković…
Najdulji posao
A kada je riječ o domaćem tržištu, Soče ističe da je to posebna priča. - Mi u boksu na veletržnici u Tasovčićima nudimo kvalitetnu, rashlađenu robu sa svim pretpostavkama dugog i kvalitetnog čuvanja, ali kupaca nema. Svake godine kupnja pada. Jednostavno, roba iz Hercegovine ne ide dalje od Konjica, Tomislavgrada, odnosno Livna. Sarajevo i cijela Bosna robu nabavlja na Arizoni, i to najčešće turskog podrijetla, ali i iz Srbije, Grčke te Makedonije. Kad je riječ o breskvama, slobodno mogu reći da su naše jeftinije i kvalitetnije. A zašto je breskva nedavno u Sarajevu bila 5 KM, a u Čapljini 1,5 KM - druga je priča. Berba bresaka i nektarina trajat će do kraja kolovoza.
