Iako se povukao prije 36 godina “ćiro” je još uvijek aktualan na relaciji od Čapljine do Dubrovnika, odnosno Trebinja. Dovoljan je bio sastanak čelnika općina koje je nekada povezivao ćiro pa da se duh parnjače vrati u snove Popovaca. Sastanak je održan u Dubrovniku o temi obnove uskotračne pruge. Proradila je nostalgija, zaiskrile su uspomene, zatitrala nada da bi se dobri duh juga Hercegovine mogao ponovno pojaviti i vratiti život ćiri. “Skup nostalgičara” u Dubrovniku imao je i svoju povijest o kojoj Ismail Ajanović stručnjak iz tvrtke “Saraj-inženjering“ kaže: “Krajem prošle godine općina Ravno je od nas zatražila idejni projekt pruge Ravno - Zavala.
Projekt je potaknuo razmišljanja o obnovi cjelokupne pruge od Čapljine do Dubrovnika, odnosno Trebinja. Na sastanku u Dubrovniku predstavnici općina koje je povezivala pruga, izjasnili su se u prilog gradnji. Naša tvrtka je zadužena za izradu predinvesticijske studije koja će pokazati opravdanost obnove uz okvirnu vrijednost koštanja“. Što pokazuje idejni projekt, je li obnova dionice Ravno - Zavala realna? - Prednost tog dijela pruge, pa i cijelog poteza od Čapljine do Dubrovnika i Trebinja, je u tome što postoji donji stroj. Zemljani radovi mogu se smatrati završenima, samo treba postaviti tračnice i pragove, te nabaviti vozna i vučna sredstva.
Na dionici Ravno - Zavala donji stroj je u cijelosti sačuvan izuzev oštećenja na dva mosta, što gradnju čini jeftinijom za 40 posto. Drugo, projektom smo sugerirali korištenje pogodnosti obnove pruge normalnog kolosijeka odakle se mogu koristiti tračnice po cijeni starog željeza. To su prednosti zahvaljujući kojima mislim da je obnova pruge između Ravnog i Zavale realnost i da u taj projekt treba ući. Tome u prilog govore i iskustva iz svijeta gdje su uzane pruge turistički hit, a imaju i šire značenje za područja kojima prolaze. -Ako nije tajna, koliko bi ta dionica koštala? - Već sam rekao, ušteda na donjem stroju je 40 posto investicije, a cijena koštanja milijun maraka po kilometru, što se može umanjiti korištenjem starih tračnica. - Mogu li se u današnjoj BiH graditi i takve pruge?
- Gradnja pruge je uvijek veliki zalogaj, međutim veliki su i efekti ulaganja, zbog čega mislim da se taj zalogaj može “progutati”. - Dalji tijek aktivnosti na uskotračnoj pruzi u cjelini? -Dobili smo zadatak izrade predinvesticijske studije za prugu od Čapljine do Dubrovnika, odnosno od Huma do Trebinja. Studija će pokazati je li pruga opravdana, kao i njezinu investicijsku vrijednost. Poslije završetka studije, zainteresirane općine trebaju se izjasniti hoće li se ići u dalje projektiranje što podrazumijeva iznalaženje sredstava. -Uz najnovije inicijative povezane s uskotračnom prugom, u opticaju je i pruga normalnog kolosijeka prema Crnoj Gori, jesu li ti projekti u koliziji?
- Izrađena studija pruge od Čapljine do Crne Gore, dosta koristi koridor uzane pruge, što nije problem. Dugo godina od Sarajeva do Čapljine, uz normalnu, funkcionirala je i pruga uzanog kolosijeka i one su imale kontakt kod Mogorjela. Jedna pruga drugu ne bi trebala isključivati. Za normalnu prugu trebalo bi uraditi novi donji stroj i položiti kolosijek, ali za tu prugu potrebna su veća sredstva, pa bi se uzana pruga mogla brže i lakše izgraditi. Uglavnom, koncem ožujka će se završiti predinvesticijska studija.
