Naspram apetita dijela srpske i bošnjačke oporbe, ali i određenih međunarodnih diplomata da se pokuša odstraniti SNSD Milorada Dodika iz državne vlasti stoje daytonske procedure koje će posve pouzdano koristiti njegova stranka kako bi spriječila takav scenarij, piše Večernji list BiH.
Optimistične poruke iz oporbenog srpskog tabora ubrzo su se suočile s realnošću koja pokazuje kako je razmjerno jednostavno uspostaviti vlast i izabrati dužnosnike na državnoj razini, no jako je teško, gotovo nemoguće, smijeniti ih ili pak izbaciti stranku koja ima kontrolni mehanizam od trojice ili u SNSD-ovu slučaju do jučer četiri izaslanika u državnome Domu naroda. No, i ta trakavica tko ima zastupnika traje pa još uvijek nije jasno je li odluka SIP-a o izaslaniku izvučenom iz jajeta konačna.
Ništa od prisege
- Јa sam i dalje izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH - izjavila je Snježana Novaković Bursać iz SNSD-a, koja je "izgubila" u izvlačenju kandidata. Ona je objasnila da nakon ždrijebanja u SIP-u procedura nije završena. - Ona je jedno finale nekoliko nelegalnih koraka. Ždrijebanje je predviđeno Izbornim zakonom, ali u trenutku kada se tamo gdje se vrši prebrojavanje glasova utvrdi da dvije liste ili dva kandidata imaju jednak broj glasova - objasnila je Novaković Bursać. Pri tome je istaknula da joj nije poznat slučaj po kojemu se dogodilo da gotovo dvije godine od provedenih izbora Središnje izborno povjerenstvo ponovno provodi proceduru izbora. Po njoj, to je dio projekta skidanja SNSD-a s vlasti. U međuvremenu je Ustavni sud BiH dao za pravo Partiji demokratskog progresa da se provede novo žrijebanje tko će biti peti izaslasnik srpskog naroda u Domu naroda, a koji bi, po nekim tumačenjima, mogao biti dovoljan za smjenu SNSD-a. - Međutim, to se ne uklapa u zamisli kako treba izgledati politička scena, onih nekih koji bi je kreirali umjesto naroda - zaključila je Novaković Bursać. Ona je sa strankom uputila žalbu Sudu Bosne i Hercegovine ta se sada očekuje nova odluka. Na to mjesto tipuje i izaslanik PDP-a Nenad Vuković. No, vrlo brzo je čelnik SNSD-a Milorad Dodik jasno poručio da Vuković, što se tiče SNSD-a, neće položiti prisegu za izaslanika u Domu naroda BiH i da "on može glumiti što hoće". Dodik pri tome nije propustio začiniti sve ističući kako je Vuković pristao igrati izdajničku ulogu što se, po njemu, valja razumjeti kao smanjivanje snage RS-a i srpskog naroda. - Dakle, nema ni jednog dokaza da je naša strana zloupotrijebila bilo što, ali je uporno branila našu poziciju u Parlamentu. Budući da im je to smetalo, onda su smislili priču s kuglicom koju su držali u hladnjaku da izaberu izaslanika PDP-a dvije godine nakon izbora - rekao je Dodik. No, nije dovoljno da SIP promakne Vukovića u izaslanika u srpskome klubu. Da bi on mogao formalno postati izaslanik i sudjelovati na sjednicama državnog Doma naroda, on najprije pred kolegama, dakako ako Sud BiH odbaci prigovore, a vjeruje se da hoće s obzirom na utjecaje i odnose snaga tamo, mora položiti prisegu. A to pak glasi da prihvaćajući mandat prihvaća poštivati i provoditi Ustav BiH... A da bi se održala sjednica Doma naroda na kojoj bi se takvo što dogodilo, s tim se mora suglasiti kolegij Doma.
Odgađanje sjednice
Nakon toga na sjednici mora biti nazočno najmanje po troje izaslanika iz svakog nacionalnoga kluba Hrvata, Srba i Bošnjaka. Ako to nije slučaj, sjednica se ne može održati, a predsjedatelj (trenutačno je to čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović) može samo konstatirati kako nisu ispunjeni uvjeti za održavanje sjednice te mora odgoditi njezino održavanje. I to je scenarij koji je najavio Dodik u slučaju ako se bude inzistiralo na tome da PDP-ov izaslanik položi prisegu i postane srpski izaslanik. A čak da se to i dogodi nekim čudom, unatoč tvrdnjama raznih opsjenara po sadašnjim odredbama državnoga Ustava i Zakona o Vijeću ministara BiH, nemoguće je praktično smijeniti ovu jednom uspostavljenu instituciju ako jedna od stranaka također drži pod nadzorom trojicu izaslanika u Domu naroda. I dok se Vijeće ministara imenuje kroz Zastupnički, za smjenu je potrebna suglasnost i gornjeg doma državnog Parlamenta. •
