Prema četrdesetak sudskih presuda Suda BiH u zadnjih godinu dana trebao bi se napuniti državni proračun milijunskim iznosima, ali... Unatoč ovim presudama, imovina stečena kriminalom, uglavnom i nakon sudskih presuda, ostaje u rukama otimača jer naplata novca u proračun traje godinama, i to uglavnom zbog sporosti sudova. Vidljivo je to iz presuda koje su izricane ranijih godina.
Tako od ukupno 19 milijuna KM nezakonito stečenih u posljednjih pet godina, koliko je prema presudama Suda BiH zapravo trebalo biti zaplijenjeno, naplaćen je svega jedan milijun KM.
- Umirovljeniku Aliji Raščiću zaplijenjena je trećina mirovine, pa će dug od 199.000 KM vraćati idućih 13 godina jer je utajio PDV u poduzeću “A&R Vodenica” iz Visokog. Sad već bivši suključar Nedžad Bajraktarević iz Centralne banke BiH, koji je osuđen na 10 godina zatvora, mora vratiti ukradenih 600.000 KM. Najveći iznos do pravomoćnosti presude koja mu je izrečena morao bi na račun državnog proračuna uplatiti Davor Mandić, koji je zbog organiziranog kriminala i “pranja novca” dobio sedam godina zatvora, i to 845.671 KM - kažu iz ovog suda. Prema presudi, organizacija Darka Eleza je 2006. opljačkala Privrednu banku Sarajevo, odnijevši oko 2 milijuna eura, a Mandićeva uloga je, uz naknadu, bila oteti novac staviti u legalne tokove. Kupio je dionice različitih poduzeća u BiH te posuđivao novac s lihvarskim kamatama.
Osim od njega, Sud BiH je naredio da se oko pola milijuna KM oduzme od tvrtke “Nasko d.o.o.”, u vlasništvo Nasmera Karića iz Tuzle, koji je osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu zbog toga što je u svojim knjigama u 2009. i 2010. fiktivno prikazivao i evidentirao nabave, uglavnom kave i šećera, u vrijednosti od oko tri milijuna KM.
- Ranijih godina često se događalo i to da optuženi, kako bi izbjegli vraćanje ukradenog, svu imovinu poklanjaju i prepisuju bližim srodnicima. Novim zakonskim rješenjima to je spriječeno te sada Sud može oduzeti i imovinu koja pripada bližim srodnicima osuđenika ako se utvrdi da tu imovinu nisu mogli steći sami i na legalan način. Tužitelji sada imaju i mogućnost prilikom početka kaznenog postupka tražiti blokiranje imovine osumnjičenika do okončanja suđenja - napominju iz pravosuđa. Međutim, unatoč činjenici da je zatražena blokada imovine, dok je rješenje o tome doneseno, Amar Arslanagić, jedan od optuženika u slučaju Bosnalijeka, uspio je, iako u pritvoru, s računa podići i potrošiti značajnu svotu novca. Za takvo nešto krivnja pada na sudove.
- Sudovi jesu spori i ne reagiraju adekvatno na ovakve zahtjeve. Može proći i mjesec dana dok donesu rješenje o blokadi imovine iako je to u suštini jednostavna pravna radnja koja ne traje duže od 24 sata. Kada bi se tako provodila, bila bi osigurana i naplata oduzete imovine u većem postotku. Osim ovoga, veliki je problem i u činjenici da jednom oduzetom imovinom, kada do toga i dođe, nema tko upravljati jer Agencija za upravljanje oduzetom imovinom još nije operativna- upozoravaju pravnici.
