Nakon završetka policijskog očevida - daljnju istragu uzroka nesreće preuzelo je Državno odvjetništvo. Gost Dnevnika HRT-a bio je doc. dr. sc. Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti koji je komentirao prometnu nesreću poljskog autubusa za koju kaže da je ta tragedija dokaz da sustavi sigurnosti nemaju cijenu.
Dvadeset i osam ozlijeđenih Poljaka liječi se u bolnicama u Zagrebu, Čakovcu i Varaždinu nakon teške prometne nesreće na autocesti A4, u smjeru Zagreba, između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec.
Rajko Horvat je rekao kako prema informacijama koje su se mogle pročitati u medijima, vidljivo je kako nije bilo reakcije vozača da pokuša izbjeći takvu nesreću.
- Jedan od mogućih uzroka je mikrosan, ako je tehnički bio ispravan autobus. Mikrosan traje od jedne do trideset sekundi, 36 metara u sekundi prođe takvo vozilo i naravno da je to bio uzrok slijetanja, rekao je.
Drugi uzrok može biti zdravstveno stanje, no Horvat je istaknuo kako treba prepustiti stručnjacima koji obavljaju obdukciju je li vozač imao neko drugo zdravstveno stanje koje je dovelo do toga da nije bilo reakcije.
"Ako je tahograf uništen, postoje kartice koje vozači moraju imati uz sebe"
Horvat je rekao da ako je tahograf uništen, postoje kartice koje vozači moraju imati uz sebe te se iz njih može iščitati određen dio podataka.
- Proizvođač koji proizvodi tahografe nije da ne može i iz oštećenog tahografa pročitati podatke jer vjerojatno podaci koji su zabilježeni, ako nije centralna memorija uništena, iz njih se može izvući podatke, rekao je.
Naglasio je da je Ministarstvo prometa zaduženo sa svojim inspektorima za kontrolu rada i vremena odmora vozača.
- Već nekoliko puta na takvim nesrećama ne pojavljuje se ministar nadležan za promet što je njegova dužnost. Oni moraju nadzirati rad takvih posada. Nije se uzelo u obzir da se takve nesreće događaju uglavnom ujutro. Naravno da će inspektor iz ministarstva naglašavati da su obavili određen broj nadzora i kaznili određen broj vozača, isto tako će ih policija sa svojim podacima poduprijeti, ali krucijalno je - u kojem vremenu oni to obavljaju. Mi smo turistička država i država tranzita i možemo očekivati da će se to događati. Inspekcijski nadzor treba usmjeriti vremenima kad se mogućnost takve nesreće češće pojavljuje, rekao je.
Osvrnuo se na kvalitetu cesta u Hrvatskoj za koje kaže da su građene od 1995. godine pa sve do 2006. godine kada se većina autocesta zaokružila od našeg istoka do juga.
- Naravno da će koncesionar sada reći da je cesta izgrađena po propisima i to je istina. Autobus je prilikom slijetanja udario u betonski zid, zato su bile takve posljedice. Često se divimo mjerama koje poduzimaju druge države da bi zaštitile sudionike u prometu kada se događaju takve nesreće i ugrađuju sigurnosne sustave na ceste i autoceste, ali mi ne primijenjeno takve sustave na naše ceste jer su navodno ekonomski preskupe. Ova tragedija je dokaz da sustavi sigurnosti nemaju cijenu, rekao je.
